Ispiši ovu stranicu
Subota, 31 Svibanj 2014 14:35

Psihologinja Katica Zelić: Kako prestati pušiti?

Napisao/la 
Psihologinja Katica Zelić: Kako prestati pušiti? Psihologinja Katica Zelić: Kako prestati pušiti?

Ako ste pušač sigurno ste već nekoliko puta čuli dobronamjerne savjete o tome „kako biste trebali prestati pušiti jer to šteti zdravlju.“ Sigurno ste do sada već svi upoznati sa štetnim posljedicama i nuspojavama pušenja. Ako slučajno niste, vjerojatno ste primijetili „zlokobni“ natpis na svakoj kutiji cigareta „Pušenje ubija!“ No, začudo, vi i dalje pušite! Zašto je to tako?

Za početak je potrebno razjasniti nekoliko pogrešnih uvjerenja. Naime, mnogi smatraju da je pušenje štetna navika. Netočno! Pušenje je OVISNOST! Ovisnost o pušenju ima dvije komponente: fizičku i psihičku.

Fizička ovisnost se odnosi na ovisnost o nikotinu koji je sastavni dio dima cigarete. Svaki put kad uvučete dim, uvučete u sebe i određenu dozu nikotina. Nakon što je dim ušao u pluća, već nakon par sekundi nikotin putem krvi stigne i u mozak. U mozgu nikotin uzrokuje otpuštanje jednog hormona koji ubrzava otkucaje srca i povisuje krvni tlak. Toliko o mitu da nas cigareta smiruje! Upravo
suprotno, izaziva brže otkucaje srca i porast krvnog tlaka.

Drugu komponentu čini psihička ovisnost koja je subjektivna jer je ljudi doživljavaju različitim intenzitetom. Psihička ovisnost se odnosi uglavnom na tvrdokorna i neučinkovita uvjerenja vezana uz pušenje i vlastiti identitet poput: „Ja sam pušač i teško se ostaviti pušenja." „Pušim jer to želim.„ Ako prestanem pušiti, gdje ću s rukama?„ ili "Ako prestanem pušiti, to neću više biti ja.“ i sl.

Dobra vijest je da je fizička ovisnost o cigaretama neznatna, jer nikotin vrlo brzo napušta tijelo, već nakon par dana od prestanka pušenja. Dakle apstinencijska kriza kod pušača je vrlo slaba, traje najviše tri tjedna i uglavnom je psihička. Naime, pušači imaju dojam kako je teško ostaviti se pušenja jer neprestano imaju osjećaj da se žrtvuju i nečeg odriču. Uz to, mnogima je cigareta postala voljeni
ritual ujutro uz kavu ili poslije ručka. Neki ljudi sebe i svoju okolinu uvjeravaju kako puše jer to žele, jer ih pušenje ispunjava, a ne zato što su ovisni. Sve su to pogrešna uvjerenja!

Hoćete li uspjeti prestati pušiti, ovisi najvećim dijelom o tome da li to stvarno želite? Zapitajte se želite li uistinu preuzeti novi „stari“ identitet nepušača koji je slobodan od robovanja nikotinu, ili ćete i dalje ostati vjerni identitetu pušača koji se „jako žrtvuje i odriče jedinog užitka“. Stvar je u „reprogramiranju „mozga. Jednostavno rečeno, nitko nije rođen kao pušač. Dapače, svi su se pušači na početku svog pušačkog staža „namučili“ dok su se naviknuli na odvratan okus i miris dima i savladali kašljanje i gušenje koje su izazivali prvi uvučeni dimovi. Dakle, pušenje je obrazac ponašanja koji smo naučili. Tijekom određenog vremena programirali smo svoj mozak na to ponašanje. Sad je potrebno reprogramirati mozak i učvrstiti nove neuronske putove u mozgu koji će nas upućivati na
drugu vrstu ponašanja (umjesto cigarete, slušat ćete glazbu, prošetati ili raditi nešto drugo što vas ispunjava).

Poznato je da su potrebna tri tjedna za stvaranje i učvršćivanje nove navike. Tijekom tog razdoblja potrebno je osvijestiti negativne misli i pogrešna uvjerenja poput: “Zapali, bit će ti bolje!“ „Ako se odreknem pušenja, što mi preostaje?“ „Ne mogu bez cigarete!“ „Samo još ovu jednu!“ i sl. te ih zamijeniti pozitivnim mislima i akcijama koje su u skladu s identitetom nepušača. Da biste uvidjeli koliko su gore navedena uvjerenja pogrešna zapitajte se kako to da i najokorjeliji pušači prespavaju noć i ne zapale cigaretu 6-8 sati, a tijekom dana „ne mogu izdržati“ ni nekoliko minuta bez cigarete! Zapravo, mi možemo bez cigareta, ako na pravilan način razmišljamo o tome. Dakle, u mozgu smo postali pušači, u mozgu se trebamo vratiti u stanje nepušača. Ukoliko pri prestanku pušenja imate poteškoća u otkrivanju i definiranju pogrešnih uvjerenja, te prepoznavanju negativnih misli i emocija koje se nalaze u podlozi pušenja, možete potražiti pomoć psihologa koji će vam pomoći da bolje razumijete psihološke procese i preuzmete kontrolu nad sobom, što je osobito važno u trenucima iskušenja.

I za kraj, srušimo još jedan mit, a to je uvjerenje pušača da će prestankom pušenja izgubiti dio sebe, da više neće biti isti. Prestankom pušenja nećete izgubiti dio sebe, jedino što ćete izgubiti je loš zadah i nečist ten. Nećete se odreći užitka jer biti ovisan o nečemu, u ovom slučaju cigareti, nije baš neki užitak. Prije nego što smo postali pušači, naše tijelo je bilo cjelovito; sjetite se sebe kad ste bili
dijete, u vrijeme kad niste pušili! Kad ponovo postanete nepušač, nema više te potrebe, ne ovisite o udisanju nikotina, ne robujete cigareti - SLOBODNI STE!

Autor: Katica Zelić, prof. psihologije - gestalt psihoterapeut/Psihološki KUTAK

Bolji Ljubuški