Naime, trenutačno se radi na izradi analize učinka provođenja ovakvog skraćenog devetogodišnjeg obrazovanja, odnosno programa zbijenog u šest mjeseci nastave, kako bi se vidjele sve njegove pozitivne i negativne strane. Prema riječima premijera Zapadnohercegovačke županije Zdenka Ćosića, nakon što se utvrde rezultati analize, bit će provedena anketa među roditeljima. “U pripremi je i anketa koja će biti provedena među roditeljima da se vidi njihovo mišljenje, odnosno jesu li za to da prvi razred devetogodišnjeg obrazovanja traje cijelu godinu (da počne u rujnu) ili da ostane sadašnja praksa (da djeca kreću u školu u siječnju)”, kazao je Ćosić.

Inače, pitanje devetogodišnjeg obrazovanja u ovoj županiji predstavlja se problemom svake godine iznova, a mišljenja roditelja su dosadašnjih godina bila podijeljena. Jedni smatraju kako bi djeca trebala krenuti u školu u rujnu kada i djeca starijih razreda, međutim, to znači da bi u školi boravila svega dva sata dnevno, što predstavlja problem zaposlenim roditeljima. S druge strane, ako djeca krenu u školu u siječnju, na nastavi borave po četiri sata dnevno, te u kraćem razdoblju trebaju svladati više gradiva, za što stručnjaci smatraju da određenom broju djece može biti problem. Ovim problemom pozabavio se prije dvije godine i UNICEF.

“Ovakva praksa se suprotstavlja načelima Okvirnog zakona o obrazovanju koji predviđa devet godina za osnovno obrazovanje i u kojem se tvrdi da svi razredi moraju trajati jednako”, napisala je u svom pismu Florence Bauer, predstavnica UNICEF-a u Bosni i Hercegovini. Ona je pismo u kojem izražava zabrinutost zbog prakse u ZHŽ-u uputila županijskim vlastima, te ih pozvala da ponovno razmotre ovakvu praksu i osiguraju da nastava za prvi razred osnovne škole počne u rujnu, kao i u svim ostalim dijelovima države. Kada je u pitanju financijska strana, premijer Ćosić kaže kako to nije razlog kraćeg trajanja školske godine za prvašiće. “Financijske posljedice početka školske godine u rujnu su marginalne”, kazao je Ćosić.   

Večernji list