Stanovnici brojnih gradova u BiH već se tjednima guše u onečišćenu zraku koji sadrži velike količine čestica prašine i otrovnih plinova te su iz Svjetske banke u posebnom izvješću upozorili kako je ovakvo stanje postalo neodrživo i zatražili hitno poduzimanje mjera za rješavanje problema, prenosi Hina.
Uz veliki broj termoelektrana na ugljen te loš životni standard koji stanovništvo tjera da se u zimskim mjesecima grije koristeći kruta goriva, uzrok loše kvalitete zraka sa smrtonosnim posljedicama je i izostanak bilo kakve politike koja bi imala za cilj smanjiti onečišćenje zraka, upozorili su iz Svjetske banke.
Posebice su istaknuli problem onečišćenja zraka sitnim česticama prašine PM 2,5 koje prodiru duboko u dišni sustav ljudi izazivajući infekcije te bolesti srca i pluća, kao i moždane udare te tumore.
Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koncentracija čestica PM 2,5 u zraku ne bi smjela biti veća od 10 mikrograma po prostornom metru no u razdobljima najvećeg onečišćenja zraka te su vrijednosti višestruko premašene.
Samo u Sarajevu mjerne postaje tijekom siječnja bilježile su koncentraciju i do 500 mikrograma čestica PM 2,5 po prostornom metru.
“Od posljedica onečišćenja zraka česticama PM 2,5 svake u BiH prerano umre 3300 ljudi”, stoji u dokumentu Svjetske banke.
Od te brojke oko 16 posto smrtnih slučajeva odnosi se samo na osobe koje žive na području Sarajeva i Banje Luke.
Broj onih koji u BiH umru od posljedica onečišćenja zraka je devet posto od ukupnog broja smrtnih slučajeva na godišnjoj razini.
U Makedoniji, koja se također bori s problemom onečišćenja zraka, posljedice su znatno manje jer tamo godišnje od toga umre do 1700 ljudi a na Kosovu njih 760.
Osim u ljudskim životima onečišćen zrak u BiH ima i svoju cijenu u novcu.
Procjena je Svjetske banke kako ta zemlja zbog ovoga plaća do deset posto svog bruto-domaćeg proizvoda (BDP) odnosno između milijarde i milijarde i 800 milijuna dolara.
U prosjeku je to 1,38 milijardi dolara na godišnjoj razini no konačni račun kojega BiH plaća je puno veći jer u ovu procjenu nisu uračunati troškovi liječenja oboljelih i izgubljenih radnih dana zbog bolovanja.
HINA
