Poljoprivrednici kažu da se više i ne sjećaju kada je posljednji put pala kiša, a malo ko se može pohvaliti dobrim rodom povrća, žitarica, ali i voća. Priroda je, dodaju, sve nemilosrdnija i malo je toga što im može pomoći. Situacija je najteža u Hercegovini, gdje sunce neumorno prži još od svibnja. Predaha od žege nema ni noću, jer se temperatura zraka malo kada spusti ispod 30 stupnjeva Celzijevih, zbog čega usijana zemlja nema kada ni da se rashladi.

Krumpir dehidrirao

Predsjednik Udruge povrtlara RS Branko Mastalo rekao je za Glas Srpske da su sustavi za navodnjavanje postali prijeka potreba, ali da proizvođači sve više gube bitku s vrućinama.

- Navodnjavanje je skupo pa pojedini proizvođači to ne mogu pratiti. Osim toga, neke kulture se uz navodnjavanje nekako održavaju, ali na temperaturama iznad 36 stupnjeva ne rastu i ne daju prinos. Jedna od njih je i krumpir - kazao je Mastalo.

U Hercegovini je krumpir, prema njegovim riječima, veoma loš i dehidriran.

- Očekuje se da će za deset dana cijena krumpira u veleprodaji, koja je sada 0,70 KM, biti viša od marke po kilogramu, dok će u maloprodaji biti od 1,50 do dvije. Bojim se da će doći vrijeme da neće biti robe, a ni para - rekao je Mastalo, dodajući da se velika kriza očekuje tek sljedeće godine.

Proizvođač iz Ljubuškog, koji nije želio da se predstavi, kaže da je krumpir u Hercegovini na izmaku.

- Što je bilo za tržište, skoro je potrošeno i krumpira više nema. Razlog leži u cijeni sirovina, krumpira, goriva i đubriva. U posljednjih 60 godina nije bio sušniji lipanj - kazao je on.

Prema njegovim riječima, trenutačna cijena na gradskoj tržnici u Čapljini je 1,10 KM.

- U idućih 10 do 15 dana biće potrošen sav hercegovački krumpir, a onda dolazi banjalučki, ako ga bude. Očekujem da će cijena u veleprodaji biti 1,20 KM do 1,30 KM, a u maloprodaji i do 1,60 KM. Manje neće, jer je suša učinila svoje - istaknuo je ovaj proizvođač.

Proizvodnja prepolovljena, a prinos loš

Većina proizvođača, kako kaže, ove godine je prepolovila površine pod krumpirom.

- Svake godine sadim na istoj površini od tri hektara. Potrošio sam goriva da samo Bog zna koliko, jer navodnjavanje je bilo kap po kap, kiše nije bilo nikako, a krumpir treba vodu - rekao je Nikola.

Luka Bebek iz Šipovače kod Ljubuškog kaže da se sjeća točnog datuma u veljači kad je posljednji put pala kiša.

- Kod nas je kiša pala samo jednom od kada je posađen krumpir. Tko je imao sustave za navodnjavanje, uspio je ponešto sačuvati, ali prinos je loš - rekao je Bebek i dodao da je temperatura u hladu 38 stupnjeva.

Proizvođač krumpira iz Nevesinja Veso Radić, čiji proizvod je brendiran, kaže da su ovogodišnji prinosi znatno smanjeni.

- Suša je velika, a prije toga krumpir je dotukao mraz - kazao je Radić, dodavši da se ta kultura još bori, te da tržište neće ostati bez nevesinjskog krumpira.

S druge strane, u Posavini je stanje nešto bolje kada je riječ o rodu i kvalitetu krumpira.

- Prosjek ovogodišnjeg prinosa biće između tri i četiri tone. S obzirom na vrućine, zadovoljni smo, ali smo stalno morali navodnjavati - rekao je Draško Banjac iz sela Mašići kod Nove Topole.

Grad

Proizvođač krumpira iz Rogatice Dragomir Džida kaže da poljoprivrednici u tom kraju ne mogu navodnjavati usjeve, jer se nalaze na velikoj visini.

- Gledamo samo u nebo. U Sokocu smo sijali krumpir na površini od oko 190 duluma i grad je nedavno zahvatio jedan dio. Malo se oporavlja, ali su posljedice ostale - rekao je Džida.

Objasnio je da će se sve osušiti ako kiša ne padne u skorije vrijeme.

Šipovača Portal / Glas Srpske