No, kako stvari stoje, upravo zbog promjena na čelu kompanije te malverzacija s prijelazom na Turski tok, što je očito bila politička priča u funkciji ruskih plinskih lobija, okončanje tog posla ne treba očekivati još najmanje četiri godine, prenosi Večernji list BiH.
Svi poslovi koji prethode izgradnji ovoga strateški važnog projekta osiguranja energetske neovisnosti te diversificiranja opskrbe plinom odgođeni su ili na čekanju samo zbog toga što se aktualno vodstvo kompanije opredijelilo za ispunjavanje želja ruskih i turskih igrača, zbog čega će Federacija BiH platiti i dodatnih više od 30 milijuna maraka penala zbog jednostranog raskida ugovora s mađarskim plinskim operaterom FGSZ-om, prenosi spomenuti medij.
Upravo je taj planirani gubitak, kao i smanjivanje cijena potrošačima na štetu države, uglavnom na potezu Sarajevo – Zenica, sada u značajnoj mjeri usporio, ali čak i doveo u opasnost realizaciju projekta Južne plinske interkonekcije između Federacije BiH i Republike Hrvatske. To je, uz podijeljenu nadležnost u oblasti distribucije plina, potaknulo Vladu Županije Zapadnohercegovačke da donese odluku o osnivanju Javnog poduzeća Plinovod Južna interkonekcija d.o.o., koju je onda uputila u skupštinsku proceduru.
S obzirom na to da plinovod “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” većim dijelom prolazi kroz teritorij ŽZH, pokreće se procedura osnivanja Javnog poduzeća Plinovod Južna interkonekcija d.o.o. koje će obavljati djelatnost od javnog društvenog interesa ŽZH iz područja energetike, stvaranja pretpostavki i uvjeta za realizaciju projekata plinofikacije i izgradnje distributivne mreže plinovoda i priključenja na plinsku mrežu u ŽZH.
Južna interkonekcija plinskih transportnih sustava Hrvatske i Bosne i Hercegovine na pravcu Zagvozd – Imotski – Posušje – Tomislavgrad – Zenica, s odvojkom za Mostar, ima stratešku važnost za sigurnost opskrbe Bosne i Hercegovine jer ona trenutačno ovisi o samo jednom ulazu u plinski transportni sustav, i to iz Srbije, a preko Republike Srpske. Projekt osigurava diverzifikaciju pravaca i izvora opskrbe (preko LNG terminala na otoku Krku, budućeg Jonsko-jadranskog plinovoda te ostalih dobavnih pravaca koji idu preko Republike Hrvatske) te daljnju plinofikaciju BiH, a što će rezultirati i povećanjem tranzita prirodnoga plina kroz Republiku Hrvatsku.
Iz Vlade ŽZH objašnjavaju da plinovod većim dijelom prolazi kroz teritorij ŽZH te da županije “imaju nadležnosti za donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti te se predlaže osnivanje Javnog poduzeća Plinovod Županije Zapadnohercegovačke d.o.o. koje će obavljati djelatnosti od javnog i društvenog interesa ŽZH iz područja energetike, stvaranja pretpostavki i uvjeta za realizaciju projekta plinofikacije, izgradnje distributivne mreže plinovoda i priključenja na plinsku mrežu u ŽZH-u“.
U roku od 15 dana od stupanja na snagu odluke, Vlada ŽZH, koja obavlja ulogu Skupštine poduzeća, imenovat će privremeni Nadzorni odbor koji će u roku od 60 dana od dana upisa poduzeća u registar društva Skupštini predložiti njegov statut.
Odlukom su definirana i tijela poduzeća, u što spadaju Skupština, Nadzorni odbor, Uprava te Odbor za reviziju. Inače, realizacija projekta “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” označena je kao jedan od najvažnijih strateških infrastrukturnih projekata u oblasti energetike u Federaciji BiH.
Važnost opskrbe plinom alternativnim pravcima posebno dobiva na značenju nakon početka rata u Ukrajini te ruskog ucjenjivanja Europe sigurnom isporukom plinom. Ponajprije je to važno zbog hrvatskog projekta LNG terminala na Krku koji ima potencijal ispuniti očekivanja BiH.
To bi ujedno bio prvi put da se i područje Hercegovine poveže na plinovod, što je do sada bio privilegij samo regije Sarajeva i Zenice.
