Svako naselje u svom kršu ima davno napuštene zaseoke. Načeta zubom vremena, skrivena u danas već bujnoj vegetaciji hercegovačkog ljekovitog bilja, makije i hrastovih šuma, sela i zaseoci oslikavaju predivni ambijent, koji već dugi niz godina nije narušen suvremenom izgradnjom te prikazuju autentičnost tradicionalnog načina gradnje.
Ova mala mjesta, mediteranskog ugođaja, svojom jednostavnom ljepotom i tišinom zovu u obilazak.
Problem je što svaka nova godina ostavi razarajući trag na istima. Propadaju krovovi, zidovi, stare čatrnje, gumna, a sa njima i sjećanja na živote ljudi koji su zidali sela i generacijama živjeli u njima. Ostaju samo zidine.
Cilj nam je sva sela i zaseoke obići i iste zabilježiti kako fotografski tako i tekstualno i kartografski i na osnovu utvrđenog sačiniti studiju u kojoj ćemo prikazati:

PROSTORNU STRUKTURU SELA

Svako selo i zaseok se sastoji od jedne ili više grupacija objekata. Osnovni element je stambena jedinica odnosno kuća. U prostoru se pojavljuje kao samostojeća ili kao dio grupacije koji definira određeni prostor.

ARHITEKTURU HERCEGOVAČKE KUĆE I POMOĆNIH OBJEKATA

Društveni, kulturno povijesni, prirodni i klimatski uvjeti bitno su utjecali na hercegovačku kuću. Njena arhitektura se odlikuje izrazitom jednostavnošću, skladnim proporcijama, jednostavnim oblikovnim elementima.
Prikazom interijera i exterijera objekata prikazati:
- konstrukciju i materijale koji su se koristili za gradnju,
- krovove, otvore (vrata i prozori), fasade,
- dvorišta, ogradne zidove (suhozidi), čatrnje, letve, gumna, ulice…

NAČIN GRADNJE

Kada bi se u selu ili zaseoku započela gradnja nove kuće svi stanovnici sela i zaseoka bi se uključili u proces građenja i dali svoj doprinos prema svojim mogućnostima (tesarskI, zidarskI i drugI zanatskI radovi).
Zaseoci su prepoznatljivi po tome što se u njima pojavljuju zbijene kompaktnije grupacije kuća građene jedna uz drugu, sa zajedničkim zidovima. Svaki niz pripada po pravilu jednom bratstvu. Takvom gradnjom se štitilo obradivo zemljište i šume. Bratstvo se može promatrati i kao oblik društvene zajednice. Takav vid zajednice je svojim članovima osiguravao opstanak u nesigurnim vremenima i oskudici. Članovi su se strogo pridržavali svojih nepisanih zakona, običaja i navika te se na takav način uspijevali održati bez utjecaja izvana. Takav način života se odrazio i na arhitekturu hercegovačkog sela koja je stroga i jednostavna. Ako i postoje dekorativni elementi na fasadama oni su bili prvenstveno funkcionalni i koristili su se u svakodnevnim poslovima.
Sve što je u hercegovačkom selu gradila ljudska ruka bilo je prilagođeno radu bez kojeg nije bilo opstanka.

Probojska orhideja