Ovaj nezaobilazni regulator tržišnog gospodarstva, u ŽZH „otkriven“ je tek nedavno. „Naronaplast“ d. o. o. iz Posušja prva tvrtka nad kojom je pokrenut stečajni postupak što potvrđuje i Milodrag Petrović,stečajni upravitelj:„Da, „Naronaplast“ d. o. o. je prvo poduzeće u ŽZH nad kojim je na zahtjev vjerovnika, a ujedno i vlasnika, nakon rata pokrenut stečajni postupak. Sukladno Zakonu o stečaju, stečajni postupak bit će okončan prodajom imovine stečajnog dužnika, namirenjem troškova stečajnog postupka i djelomičnim namirenjem ostalih vjerovnika. Kako imovina tvrtke nije prodana u prve dvije prodaje, objavljena je i treća. Inače, prodaje se nekretnina stečajnog dužnika koja uključuje i devastirane građevinske objekte površine 10.856 četvornih metara po cijeni od 650.000 KM. Treća prodaja bit će obavljena 24. siječnja. Cijena na prvoj prodaji iznosila je 1.278.875 KM, a drugoj 772.725 KM“.

-Stečaj i stečaj s preustrojem, kada se primjenjuje jedan, a kada drugi?

-Stečaj s preustrojem je aktualan kada postoji stečajna masa, kada se s tim slažu vjerovnici, stečajni plan je ostvariv, a firma ima tržišnu perspektivu. Zatim, ako firma ima materijalne i ljudske resurse, obavlja javnu funkciju…

Klasičan stečaj završava prodajom imovine stečajnog dužnika, firma je prestala raditi davno, zatim ako ne postoji pokretna imovina kao u slučaju „Naronaplasta“ – sva je otuđena, ne postoji aktivno tržište prodaje, pa ljudski resursi, s tim se slažu stečajni vjerovnici i slično.

-Je li izbjegavanje stečaja u ŽZH rezultiralo nepotrebnim slomom niza firmi u prvom redu javnih i državnih u vlasništvu Županije, odnosno države?

-Siguran sam da je tako. Recimo, da je u slučaju „Naronaplasta“ stečaj pokrenut 2001. kada je nastupila nelikvidnost, postojala je mogućnost za stečaj s preustrojem. Nažalost u razdoblju 2001. – 2008. pokretna imovina tvrtke je otuđena, a ostalo devastirano, firmu su napustili skoro djelatnici osim trojice, tako da nije bilo ni teoretske mogućnosti za nastavak proizvodnje.
Primjerice, siguran sam da će stečaj nad JKP „Kominalno“ d. o. o. Ljubuški, završiti s preustrojem. Razlozi – postoji stečajna masa, poduzeće obavlja javnu funkciju, aktivno je tržište prodaje, ima tržišnu perspektivu, dovoljno kvalificiranih radnika, a i jedini je način da vjerovnici sukladno Zakonu o stečaju, naplate svoja potraživanja… Isto tako, siguran sam da je stečaj jedini kvalitetan način rješavanja pitanja privatizacije „Platnare“ Ljubuški, „Bekije“ Grude, kao i većine drugih neprivatiziranih poduzeća. Zapazio sam da se radnicima tih poduzeća nude neka druga rješenja koja bi tobože trebala bolje riješiti njihov status tj. Potraživanja za plaće i doprinose. Kategorično tvrdim da bi se u dva spomenuta slučaja pitanje radnika najbolje riješilo kroz stečajni postupak. Radnicima koji se još vode u radnom odnosu u stečajnom postupku, bilo bi priznato po osam minimalnih plaća, sukladno općem kolektivnom ugovoru. Isto tako svim radnicima bili bi priznati doprinosi za MIO, bez obzira jesu li još u radnom odnosu, ili su otišli u drugo poduzeće, odnosno mirovinu…
Tako veli prvi stečajni upravitelj u ŽZH, jedino je nepoznanica što je stečaj kao jedan od postulata tržišne ekonomije u ovoj županiji bio „zabranjen“.

Večernji.ba