"Naslov upućuje na sveobuthvatnu društvenu, ali i prostornu analizu antičkog krajolika u ljubuškom kraju, a koja se već godinama provodi pod zajedničkim nazivnikom „geofizička/nedestruktivna arheološka istraživanja“. Ova iznimno popularna metoda uključuje analizu dosadašnjih izvora o potencijalnim arheološkim lokalitetima, terenski pregled, fotodokumentaciju, gps ubiciranje individualnih površnih nalaza antičkog života i geofizička mjerenja", kazao je arheolog Mirko Rašić za Bolji Ljubuški.

Geofizičke metode istraživanja, kako je naveo, provode se korištenjem magnetometra i georadara, a rezultiraju otkrivanjem substrukcija koje se već preliminarnim analizama tlocrtnog rasporeda, dimenzija ukupnog objekta i zidova mogu dovesti u vezu s ostacima arheoloških objekata. Konačni rezulati prikupljaju se u GIS (Geografski informacijski sustav) bazu podataka, što je temelj za prostorne analize, zaštitu kulturno - povijesne baštine, ali i za buduća terenska arheološka iskopavanja.

"Ovakav pristup iznimno je složen, dugotrajan i skupocjen proces, a sudeći prema rezultatima projekta, višestruko isplativ i opravdan. Među najznačanijim rezultatima su ubiciranje kompleksa rimske putne postaje Bigeste u Donjim Radišićima, otkrivanje niza objekta koji pripadaju rimskom vojnom logoru na Gračinama, rimska cesta i dr., potpuno nepoznati objekti na Teskeri i  rimska villa rustika u Studencima. Ukupno je otkriveno više od 10.000 m2 koje pripadaju dosad nepoznatim antičkim substrukcijama. Postoje i brojni drugi tragovi pokretne materijalne baštine, koja pripada antičkom razdoblju, poput nalaza keramičkih ulomaka, dijelova rimskih nadgrobnih spomenika...", istaknuo je Rašić.

Krajem ovog mjeseca započinje posljednja kampanja istraživanja na ovom projektu, a ukupni rezultati će biti prezentirani na Filozofskom fakultetu Sveučilištu u Mostaru (dvorana br. 39.), 4. studenoga, s početkom u 10 sati. Rezultate će prezentirati Tomasz Dziurdzik s Instituta za arheologiju Sveučilišta u Varšavi.

Bolji Ljubuški