Kao stablašica, navodi, ima veću prednost, radi lakše berbe koja je ionako zahtjevna, ali i zbog bolje osunčanosti stabla.

Sugovornik je dodao kako je prošla 2019. godina po pitanju rodnosti bila bolja nego što se očekivalo, no plodovi su bili nešto sitniji.

"Za vrijeme rezidbe u 2020. godini, koja se može obaviti ovih dana, zahtijeva se bolje prorjeđivanje rodnih izboja. Prinos se mjeri oko jedne tone suhih smokava ili tri do četiri tone zelenih plodova. Berba je zahtjevna zbog mliječnog soka, ali je zato uključena cijela obitelj, koja uvelike doprinese svojom pomoći", zaključio je sugovornik.

Najveći poljoprivrednik u Hercegovini koji se bavi uzgojem smokava je iz Dubrava, a ima nasad na tri hektra. Prošle 2019. dao je izjavu za medije gdje je otkrio da mu se bolje isplatilo prodavati smokvu u svježem stanju ili zelenu u odnosu na suhu smokvu.

Na redovitom predavanju u Agromediteranskom zavodu u Mostaru na temu smokva od prije sedam godina, profesor sa Sveučilišta u Rijeci je rekao da smokva može imati više od 100 prerađevina i kako ne bi trebalo prodavati svježe ili zelene plodove smokava zbog isplativosti.

"U zadnje vrijeme u Ljubuškom podignuta su dva nasada smokava te se uzgoj smokve može usporediti uzgojem masline. I jedno i drugo imaju prednosti, ali i nedostatke. Sigurno je da je berba smokva dosta zahtjevnija jer traži isključivo ručni rad, a danas je to velik problem", istaknuo agronom Branko Rogić.