Na upit što ju je potaknulo da se odluči baviti ovakvom vrstom usluge u turističkoj djelatnosti, Bilić nam je kazala kako je jedan od razloga bio i nedostatak posla u struci.
Registracija obrta
„Naša „stara kuća“ u kojoj smo živjeli do 1997. godine zahtijevala je renoviranje. Njezin specifičan izgled i raspored prostorija oduvijek su nam kao djeci budili maštu. Izgledala je kao stvarna kućica iz bajke, tako da nije nedostajalo inspiracije kada smo počeli s radovima na renoviranju. Obiteljski smo bili na istom tragu, ali sestra Helena je učinila prvi korak i registrirala kućicu na Airbnb, budući da je jedina u obitelji imala iskustva s navedenom platformom. S ovom poslovnom idejom, u nedostatku „sigurnog“ posla u struci, konkretnije u prosvjeti, odlučila sam aplicirati na sredstva Federalnog zavoda za zapošljavanje kao StartUP, što je kasnije i bio pravi formalan korak – registracija obrta za obavljanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu - iznajmljivanje kuće za odmor. Taj korak pratilo je dosta edukacije „u hodu“, dokumentacije, informiranja…“, pojasnila nam je Bilić.
Osim smještaja, gostima koji dođu u „Dragonfly House“ nude voće i povrće koje dozrijeva u vrtu, domaće vino, rakije, likere, sokove, domaća jaja, džemove i zimnicu, a za dodatne sadržaje nude bicikla i kajake. A budući da je naša sugovornica dugogodišnja planinarka te volontira u gorskoj službi spašavanja, nudi i usluge vodiča za manje planinarske ture u Ljubuškom i okolici.
„Gostima želimo ponuditi Hercegovinu kroz naša iskustva, približiti im hercegovačkog čovjeka i dokazati da su ljeta na rijeci zaista najugodnija. Možemo reći da smo i više nego zadovoljni, čak na trenutke se čini kao da je to sve samo neka naša maštarija iz djetinjstva“, istaknula je Bilić.
Dodala je kako komunikaciju s gostima uspostavljaju putem platforme Airbnb te društvenih mreža – Facebook i Instagram.
Zanimljive recenzije
„Pokušavamo biti dostupni koliko možemo, što nerijetko rezultira virtualnim prijateljstvima već prije samog upoznavanja. A kako se ipak radi o obiteljskom smještaju, oko čijeg iznajmljivanja su turisti oprezni i vole znati „sve“ prije nego što dođu, možemo reći da nam i ocjene gostiju puno znače. Dosta gostiju smo imali zahvaljujući dobrim i zanimljivim recenzijama“, rekla je Bilić.
Navela je i to da je personalizacija ili „priča“ ono što zapravo dovodi turiste u njihovu kućicu.
„Personalizacija je jako važna, jer ipak treba privući turiste u selo koje inače nije poznata turistička destinacija. A kako je naša kućica već imala svoju priču, nismo se mnogo trudili oko same personalizacije. Najvažnije što smo učinili je to što smo ostali prirodni i „svoji“, naglasila je Bilić.
Za kraj razgovora dodala je kako smatra da je ova poslovna priča pokazatelj da Ljubuški ima pravi potencijal za razvoj ruralnog turizma te se nada kako će potaknuti susjede i sugrađane na razmišljanje.
„Ponajprije trebamo povećati razinu brige o okolišu, o našoj rijeci, a nakon toga strateški ulagati u povećanje smještajnih kapaciteta u ruralnom dijelovima. Potom je bitno pružiti mladim poduzetnicima platformu za razvijanje ideja i edukaciju, ali i grantove na koje mogu aplicirati kako bi realizirali svoju ideju“, zaključila je naša sugovornica.
Piše: Antonela Marinović Musa / Dnevni list
