„Kišno vrijeme i hladniji dani doveli su do zakašnjenja. od prilike sedam dana. Proizvodnja je značajno skuplja uz mnogo više uloženog truda, rada i ulaganja da se sačuva zdravost biljke. Proizvodnja je bila puno teža nego proteklih godina. Mnogo teža.
-Dakle, ona narodna – ni u kiši blaga, ni u sušu gladi, još jednom je dobila svoju potvrdu?
-Da, da, za lubenicu posebno. Ove godine je proizvodnja bila najteža, najteža od svih kultura u dugom niz godina“, kaže gospodin Bebek, te prelazeći na cijenu prvih lubenica nastavlja:
Prve lubenice 1,10 do 1,20 KM
„Cijena varira od dana do dana, trenutno je od 1,10 do 1,20 KM. To je cijena prvih lubenica. Ima i uvoznih iz Albanije, ali bez pretjerivanja mogu reći da se po kvalitetu, s našom ne može mjeriti. Cijena uvoznih je marku za kilogram”.
 |
| Mile kaže da je kvaliteta neupitna |
Na upit – jesu li s obzirom da je domaća lubenica protekle dvije godine imala dobru prođu, zasađene veće površine tom kulturom gospodin Bebek, kaže:
„Ja mislim da je to tu negdje kao i ranijih godina. Ja osobno imam standardnu proizvodnju od oko jednog hektara, odnosno deset duluma, ali će ove godine prinos biti manji, uslijed vremena kako je bilo, očekujem značajno manji urod nego lani. Razlog su nepovoljni vremenski uvjeti od sadnje pa do berbe.
-Čuli smo od ljudi koji se bave proizvodnjom lubenica da su ulaganja velika, ranijih godina u prosjeku 10.000 KM po hektaru, kako je to bilo ove godine?
-Ogromna su ulaganja, ogromna, kad je sve skupo kao i inače u životu, a u proizvodnji lubenica posebno. Ove godine trebala su dodatna ulaganja da bi se sačuvala biljka, da bude zdrava kako bi dala kakav takav prinos. Vodim evidenciju, ako su ranijih godina troškovi po hektaru bili 10.000 KM, ove godine su 13.000 KM“, konstatira gospodin Bebek, te na primjedbu da je onda za očekivati da lubenica bude skuplja nego ranijih godina, jer su i u drugim područjima gdje se proizvodi ova kultura u Bosni i Hercegovini, vremenski uvjeti bili slični, konstatira:
 |
| Prve lubenice na kamionu iz Šipovače |
„Ja očekujem da lubenica neće biti kao prošlih godina jeftina, a i vrijeme je da ne bude jeftina, da i proizvođači nešto zarade na tome.
-Koliko je isplativa proizvodnja lubenica, vidimo iz godine u godinu da su proizvođači manje-više isti ljudi?
Krupa na području Ljubuškog “obrala” 70-ak šlepera lubenice!?
-Proizvodnja lubenice je specifična, treba se na to naviknuti. Nije to kao kod recimo „kavoda“ i paprika, jedne godine ću saditi ovo druge ono, nema toga. Ljudi rade što moraju, šta će, što više kila to je veća mogućnost da zarade nešto. Težak posao, ali to što su zaradili to se broji na kraju sezone. To je tako s lubenicom, a i drugim kulturama.
Prema procjeni gospodina Bebeka samo na području Ljubuškog će ove godine biti ubrano 70 tegljača, jedan tegljač 20 tona, manje lubenica nego ranijih godina. Tuča zbog koje je u mjesnim zajednicama – Humac, Teskera, Hardomilje i Radišići, na području Ljubuškog, proglašeno stanje prirodne nesreće, pogodila je područje Radišićkog polja, gdje su neki od najvećih proizvođača lubenica u Hercegovini. Pojedincima su stradale površine od čak desetak hektara! To je pravo brdo novca, nije šteta samo za te hrabre ljude nego i za potrošače koji će po svemu sudeći ove sezone u odnosu na uobičajenu, jesti skupu lubenicu.
