Iz Vanjskotrgovinske komore BiH navode kako je prošle godine cijena uvoznog meda po kilogramu iznosila 4,6 KM, što je zaprepastilo pčelare i potaknulo ih da pozovu potrošače na oprez.

Poruka kupcima

Prema podacima VTK BiH uvoz meda količinski se iz godine u godinu povećava, a u prošloj godini najviše meda je uvezeno iz Hrvatske. Primjetno je i značajno povećanje uvoza meda iz Turske, a u prethodnom razdoblju i iz Moldavije.

O ovom problemu već nekoliko puta oglasila se i Udruga pčelara Zapadnohercegovačke županije, a budući da je prodaja lažnog meda uzela maha, osobito u posljednje vrijeme, još jednom su pozvali potrošače da pažljivo biraju proizvode koje kupuju.

„Kada vidimo da je prodajna cijena u pojedinim trgovinama i na tržnicama od 8 do 15 KM, sami možemo zaključiti da nešto nije u redu. Pojedinci me znaju pitati o razlici cijena po kojima se prodaje uvozni i domaći med, na što samo mogu reći da je sve ono što pčelar treba osigurati (staklenke, etikete za staklenku, paketiće, punjenje meda, radnu snagu i ostale troškove) skuplje od uvozne cijene meda. Bez meda u staklenci! Zapitajmo se onda koliko košta taj uvozni med ako uzmemo u obzir to da je cijena običnog zaslađivača u trgovini 2 KM? Jasno je da se domaći pčelari, ako uzmemo u obzir sve navedeno, nikako ne mogu uklopiti u cijene po kojima se prodaje med sumnjive kvalitete“, kazao je za Dnevni list Marko Bilić, predsjednik Udruge pčelara Zapadnohercegovačke županije.

Ponovno je preporučio kupcima da med kupuju kod registriranih pčelara, kako bi izbjegli proizvode koji mogu biti loši po zdravlje.

Redovna kontrola

„Stroža kontrola je nužna i mora se redovno provoditi, jer samo kontrolom i analizom možemo utjecati na što manju prodaju lažnog meda na našem tržištu. Kupcima preporučujem da, ako uoče sumnjive proizvode, podnesu prijavu u najbližoj pčelarskoj udruzi, koja će nadalje obavijestiti nadređene institucije i inspektore u cilju zaštite potrošača“, istaknuo je Bilić.

Budući da je udruživanje budućnost pčelarstva, Bilić je pozvao sve zainteresirane pčelare koji nisu članovi Udruge da im se pridruže.

„Jedino kroz zajednički rad i doprinos ovoj specifičnoj grani ljudske djelatnosti možemo osigurati njezin opstanak. Zapamtimo, pčele su naši vrijedni pomagači bez kojih bi bila ugrožena priroda, prehrana, ali i biljni i životinjski svijet“, zaključio je Bilić.

Piše: Antonela Marinović Musa / Dnevni list