Ulazak u Europsku uniju ostvarenje je strateškoga nacionalnog cilja. To je jedino pitanje oko koga je postignut politički konsenzus. Podvlačenjem crte nakon prve godine članstva predsjednik zaključuje: Slika učinka nije ružičasta, ali nije ni crna. Prvu godinu možemo ocijeniti uspješnom i razumno hladne glave procijeniti što je dobro što nam se dogodilo.

Unatoč proceduri prekomjernog deficita, za vladajuće je više pozitivnih nego negativnih učinaka Unije na Hrvatsku. Ističu četiri ključna područja - političko, gospodarsko, organizacijsko-reformsko i sigurnosno.

U prvoj godini ne možete imati velike učinke, bar ne vidljive, to je iskustvo drugih zemalja, navodi Branko Grčić, potpredsjednik Vlade, a Boris Lalovac, ministar financija prisnažuje: Vjerujem da će dugoročno za proračun i fiskalnu održivost javnih financija iz godine u godinu biti pozitivni efekti koji će biti sve vidljiviji.

Za oporbu pozitivni efekti članstva nisu ni blizu onakvi kakve su očekivali članovi pregovaračkog tima. Kritike stižu i od poslodavaca i od sindikata. Za razliku od ministara oni ne vide razlog za optimizam. Niti ima investicija, niti građani žive bolje.

"Izostanak strategije dovodi do problema"

Ulaskom u Europsku uniju ostvaren je jedini nacionalni konsenzus, ali izostanak strategije dovodi do povremenih problema, ocijenio je Ivo Josipović  na radnom stolu o učincima prve godine članstva u Uniji. Euroatlantske integracije bile su jedini nacionalni politički konsenzus, ali zbog krize i Lex Perkovića naš evolucijski doprinos EU-u ostao je u sjeni. Jedan od razloga što nam se takvih problemi događaju jest i u tome što smo jedna od rijetkih zemalja koja nije formulirala svoju strategiju 2020, rekao je predsjednik.

Hrvatska je u prvoj godini bila uspješnija od drugih zemalja, rekla je hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i posebno istaknula hrvatsku inicijativu na zapadnome Balkanu. Na zapadnom Balkanu nitko nije djelovao kao stabilizator i artikulirao europsku politiku, niti utjecao na artikulaciju europske politike u tim zemljama.

Ivica Mudrinić iz Hrvatske udruge poslodavaca rekao je kako nije ni čudno što nema izravnih ulaganja u Hrvatsku "jer se u Hrvatsku ne isplati ulagati". Totalno smo nespremni ušli u Uniju, drži Mudrinić.

Politička je kultura u Hrvatskoj ispod razine potrebne za funkcionirajuću demokraciju, rekao je analitičar Žarko Puhovski. Danas je lošije nego prije. Politička i ideološka slika pokazuje da su poremećeni međunacionalni odnosi, a represija prema manjinama znatno je veća. Stanje u školstvu i znanosti najgore je u zadnjih 15 godina, drži Puhovski.

Psihologinja Mirjana Krizmanić primijetila je da u hrvatskom društvu postoji depresija koja često prelazi u apatiju, ali može prijeći i u bijes i srdžbu kojom se može manipulirati. Takve skupine već postoje i Crkva "puca" upravo na njih.

HRT