Ministarstvo unutarnjih poslova RH i Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) predstavili su u srijedu mobilnu aplikaciju Certilia putem koje će hrvatski građani moći predati zahtjev za putovnicu, vozačku dozvolu, zatražiti dostavu dokumenata na kućnu adresu ili prijaviti novorođenče.

Jedan je Hrvat na teži način naučio što se dogodi kada u Njemačkoj ne vraćate kredit. Njega je njemačka savezna policija uhitila tijekom granične kontrole na autocesti u blizini Kiefersfeldena jer je za njim tragalo državno odvjetništvo u Münchenu.

Od 1. listopada zakonom propisana minimalna plaća u Njemačkoj porast će na dvanaest eura po satu sa sadašnje razine od 10,45 eura.

Savezni ministar rada Hubertus Heil (SPD) opisao je nadolazeće povećanje u govoru za mnoge kao “vjerojatno najveći skok plaća u njihovim životima”.

Ali što to znači za ljude s mini i midi poslovima?

Nova minimalna plaća donosi i promjene za marginalne honorarne zaposlenike na mini poslovima i zaposlenike na srednjim poslovima. Anke Marx, odvjetnica u Radničkoj komori Saarlanda, objašnjava kako će gornja granica zarade za male poslove od listopada će porasti sa 450 eura na 520 eura.

Ubuduće će se ograničenje temeljiti na tjednom radnom vremenu od deset sati i novoj zakonskoj minimalnoj plaći.

– S minimalnom plaćom od dvanaest eura, možete raditi oko 43 sata mjesečno, kaže Marx.

Međutim, moraju se uskladiti samo plaće, a ne radno vrijeme u ugovoru.

Mini-poslovi su manji poslovi u kojima zaposlenici rade najviše 70 dana u kalendarskoj godini i prethodno su smjeli zaraditi najviše 450 eura mjesečno. Oni ne moraju plaćati nikakve doprinose za svoje socijalno osiguranje.

Osnovno pravilo za mini-poslove je da se svatko tko u prosjeku zarađuje više od 450 eura (od listopada: 520 eura) mjesečno ne smatra mini-poslom. Postoje iznimke ako zaposlenici samo povremeno i nepredviđeno prekorače gornju granicu primanja.

Od 1. listopada, međutim, prekoračenje te granice je i zakonski propisano. Tada zaposlenici smiju premašiti granicu za male poslove od 520 eura samo u dva kalendarska mjeseca u godini, objašnjava Marx. Osim toga, u jednom kalendarskom mjesecu mogu zaraditi najviše dvostruko više od navedenog: 1.040 eura.

-Dakle, ako je višak bio nepredvidiv, može se zaraditi najviše 7.280 eura godišnje umjesto načelno mogućih 6.240 eura, izračunava Marx. Promjene su utvrđene zakonom.

Novosti postoje i za zaposlenike na takozvanim midi poslovima. Dosad su smjeli zarađivati ​​između 450,01 i 1300 eura mjesečno. Za razliku od marginalnih zaposlenika s nepunim radnim vremenom na malim poslovima, oni koji rade na srednjem radnom vremenu također plaćaju svoje socijalno osiguranje, iako s nižim doprinosima za zaposlenike od onih koji normalno zarađuju.

S ovom plaćom kasnije ćete imati dobru mirovinu

Dakle, midi posao počinje tamo gdje mini posao završava. Sukladno tome, s novom minimalnom plaćom, i ovdje se povećavaju granice: zaposlenici na srednjim poslovima od listopada mogu zarađivati ​​između 520,01 i 1600 eura. Zbog svog položaja između niske i normalne zarade, midi poslovi se nazivaju i “klizećim zonama”.

U donjem dijelu ove klizne zone, midi-jobberi su oslobođeni doprinosa za socijalno osiguranje, objašnjava odvjetnik Marx. Povećava se udio doprinosa za poslodavce. To znači: Do granice od 1.600 eura doprinosi za socijalno osiguranje postupno se usklađuju do redovnog doprinosa.

Fenix-magazin/MD

Sasvim neobično za sredinu srpnja, u susjednoj Crnoj Gori, u ponedjeljak je izmjerena temperatura u minusu. Nakon toplog razdoblja, temperatura se u ponedjeljak ujutro na sjeveru zemlje, u pljevaljskoj Kosanici spustila – ispod nule.

U padu aviona koji je danas pronađen kod Rakovice poginulo su svi putnici, njih četvero. Potvrdio je to danas ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut.

Bivši čelnik Dinama i bjegunac pred hrvatskim pravosuđem Zdravko Mamić koji je u Hrvatskoj pravomoćno osuđen na šest i pol godina zatvora, zbog čega je u državni proračun vratio 52 milijuna kuna koliko je, prema presudi, nezakonito izvukao iz Dinama, podnio je tužbu Europskom sudu za ljudska prava.

Slijedom mnogih pitanja koje je Pogled.ba dobio od čitatelja, mogu li građani BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo prelaziti granicu s Republikom Hrvatskom i zadržati se duže od 12 sati, odlučili smo provjeriti te poslali upit Ministarstvu unutarnjih poslova RH.

Deset zvjezdanih parova dalo je sve od sebe kako bi nastavili natjecanje u showu “Ples sa zvijezdama” kojemu je u protekloj emisiji tema bila ljubav, no u iduću emisiju nisu se uspjeli plasirati slastičarka iz Ljubuškog, Ivana Čuljak Lošić i njezin mentor Ivan.