Uz granicu sa Zvirićima, od Vitaljine do Krteljevca, teče rijeka Trebižat. Na njoj je svakako najveća atrakcija slap Kravica. Visina slapa kreće se od 26-28 m, s vodenim amfiteatrom širokim oko 120 m. Preko sedronosnog sloja, od vrha do dna slapa, izrasla je trava, mahovina i lišajevi, a iznad slapa smokve, topole i konopljika. Do pedesetih godina prošlog stoljeća na Trebižatu, ispod slapa Kravice, nalazilo se više mlinova i stupa, čiji su vlasnici i zakupnici bili: Semiz (badanj i stupa u Studencima, Vekić, Mirković i Alilović (badnji i stupe u Zvirićima) i Krešić (stupa s badnjem pod krovom u Zvirićima). Nažalost, od njih su danas ostale samo okamine.
Zanimljivo je spomenuti da su 1905. austrougarskim vlastima dubrovački poduzetnici Jovan Jelić i Nikola Srinčić podnijeli zahtjev da im se ustupi slap Kravica za gradnju predionice i tkaonice jute i elektranu. Zbog izbijanja rata 1914. projekat je ostao samo u zamislima.
Između Studenaca i Stubice, jedan km nizvodno, nalazi se manji slap i buk koji neki nazivaju „Mala Kravica“. Iznad njega je stari kameni most, vjerojatno iz osmanskog razdoblja. Sada ima jedno okno, jer je vodena matica svojedobno srušila drugi luk. Lokalitet s mostom zove se Želigošće i očito je preko njega vodio stari put Studenci - Zvirići - Gabela.
Uz Studenačko polje, brdskom kosom od sjeverozapada prema jugoistoku, ima 105 kamenih gomila. Ima ih, ali manje brdskim područjem Trseljevine, južno od ceste Ljubuški - Čapljina. One su dokaz da su Studenci u brončano i željezno doba bili dobro napučeni.
Markantnije gomile imaju posebne nazive - Didova gomila, Babina gomila, Zidana gomila, Runjava gomila i Ivkina gomila. Na istom potezu diže se i nekoliko gradina. Zidana gomila prostire se na blago uzdignutoj kosi (kota 147 m), odakle puca širok pogled na okolicu. Utvrđen objekt od zidana kamena, čiji se ostaci i danas dobro vide, ima oko 450 četvornih metara (45x10), s mjestimičnim ostacima zidova visokim i do 2,5 m. Poluobrađeno kamenje u suhozidu podsjeća na gradnju sličnu akropolama na Zvonigradu i Ošanicima. Južno od Zidane gomile stoje ostaci gradine zvana Runjava gomila, a na sjevernoj strani mala polukružna gradina na Orlovači.
Pedesetak metara južno od Zidane gomile prostire se manje izvangradinsko naselje, na čijoj je površini moguće pronaći ulomke atipične gradinske keramike. Iz željeznog doba na lokalitetu Crkvina u Studenačkom polju pronađena je brončana figurica žene, u dugoj urešenoj haljini. Vjerojatno se radi o kakvoj božici staroitalske (etrurske?) umjetnosti 5. st. pr. Kr.
Studenci su bili dobro napučeni u rimsko doba. Razložno je pretpostaviti da je rubom polja, od Ljubuškog ka Čapljini, vodila jedna cesta, čiji nam ostaci zbog intenzivne gradnje i kultivacije nisu očuvani. Na lokalitetu Crkvini i danas se naziru ostaci crijepa i obrađena kamena. U novije doba pronađen je ulomak crijepa s pečatom C. Titi Hermerotis, krovnim crijepom koji se uvozio iz sjeverne Italije, što govori da je na tom mjestu bila izgrađena villa rustica. Južno od Crkvine slučajno je otkrivena zidana rimska grobnica.
Iz srednjeg vijeka, blizu današnjega groblja u G. Studencima, potječe veliko grobište biliga, najveće u ljubuškoj opcini. Čini se da je nekad brojalo 83 biliga (stećka). M. Vego je 1954. pronašao 75 biliga. Na groblju su bilizi u obliku škrinja i ploča sa dva sljemenjaka. Ukrašena su 24 primjerka, čiji su uresi vitice, vrpce i arkade, simboli križa raznih oblika, polumjeseca i rozeta, mačevi, štitovi, antropomorfne figure i lov na jelena. Zanimljiv je motiv križa s trma poprečnim krsnicima, kao i ženski lik na jednoj škrinji. Manje groblje od četiri biliga nalazi se blizu vrela Kajtazovina i jedan osamljen bilig u polju.
Iz osmanskoga razdoblja u 15. i 16. st. spominju se Studenci (selo i rijeka), mezra i livada Zgon, livada Luka, Hercegov mlin i dva danas nepoznata naselja u blizini Studenaca Kralovina (Kraljevina?) i Vlatušići. Naziv mjesta Studenci jasan je: studenac znaci izvor, zdenac, a studenica hladnu vodu. Studenac, Studenica i Studenci vrlo su česti toponimi u krškoj nomenklaturi. Puno je intrigantniji hidronim Trebižat, za čije podrijetlo ima više pretpostavaka. Ivan Zovko pisao je o pučkoj etimologiji da Trebižat potječe od izraza „tribi žito“, jer rijeka često plavi i raznosi usjeve. Danijel Alerić tvrdi da je ime postalo od „Turres Bigestis“, Bigetske kule, Marko Vego navodi staroslavensko triba u značenju žrvište, a Radoslav Matić vidi tu latinsku složenicu tribigatus, tri dvoprega. Ipak, najrealnija je pretpostavka da se u nazivu Trebižat (zabilježeno je Tribižat, Trebižet i Tribižet) krije imenica tribežina ili trebežina u značenju krčena zemlja.
Prema popisu katoličkoga pučanstva iz 1743. Studenci su imali sedam obitelji (dvije Vukšić, te po jednu obitelj Buntić, Barišić, Pavlović...) s 40 odraslih i 29 djece, a 25 godina kasnije broj je spao na ukupno 34 žitelja (tri obitelji Vukšic i jedna Barišić). Studenci pripadaju župi Presvetoga Srca Isusova. U povodu 90. obljetnice osnutka studenačke župe i 60. obljetnice gradnje mjesne župne crkve, u čast Presvetog Srca Isusova, mjesni biskup msgr. dr. Ratko Perić 19. 06. 1998. župnu crkvu u Studencima proglasio je biskupijskim svetište Presvetog Srca Isusova. Godine 2008. svečano je proslavljena 100. obljetnica osnutka, 70. obljetnica crkve i 10. obljetnica Svetišta.
Autor: Radoslav Dodig
