To je stoga što dijeljenjem broja dana u godini s brojem dana u tjednu, odnosno dijeljenjem broja 365 sa 7 dobivamo ostatak jedan. U takvoj bi se situaciji kalendari ponavljali svakih sedam godina, no uzmemo li obzir prijestupne godine koje nastupaju svake četiri godine, tada dolazimo do brojke 28.

Međutim, nisu stvari toliko jednostavne pa postoje i neke iznimke. Prema gregorijanskom kalendaru nije svaka stota godina prijestupna, iako bi zbog djeljivosti s četiri trebala biti. No kako je 2000. bila prijestupna tako su nam i kalendari za ovu novu i davnu 1986. istovjetni.

skole.hr