Firma ST-Gebäudetechnik u Potsdamu posluje jako dobro. Oko 150 zaposlenih rade na instaliranju sanitarne tehnologije, sustava za grijanje i klimatizaciju te obnavljanju starije zgrade kako bi postale energetski efikasnije.
„Kad naši polaznici ugrade toplotnu cijev, govorim im da time rade protiv klimatskih promjena i u korist zaštite klime", s ponosom kaže generalni direktor te firme, Andreas Neyen, piše Deutsche Welle.
Međutim, sve je teže pronaći mlade ljude koji se žele školovati za građevinske tehničare.
“U prošlosti smo imali ogroman broj prijava, a danas tražimo mlade u školama i na sajmovima za školovanje. Ne radi se o tome da je samo teško naći mlade koji su zainteresirani za ove poslove, za kompaniju je skoro nemoguće pronaći iskusne stručnjake. Nedostatak kvalificiranih radnika za nas je najveći poslovni rizik”, žali se Andreas Neyen.
PREKRETNICA ZA NJEMAČKU
Taj problem su prepoznali i njemački političari, koji su nakon dugih rasprava pokrenuli donošenje Zakona o useljavanju kvalifikovane radne snage, koji je stupio na snagu 1. ožujka 2020.
Posebno je važna komunikacija na njemačkom. To nije uvijek lako i firma mora voditi računa o svojim radnicima i kada nisu na poslu.
“To je važno, kako se oni ne bi osjećali kao da žive kao na izoliranom ostrvu, već da su integrirani u normalan društveni život”, objašnjava Neyen. U Potsdamu svi zajedno igraju nogomet i redovno se susreću tijekom rada u sportskim sekcijama kompanije. “Na vama je odgovornost, ali samo ako i vaši suradnici to žele, vi ćete uspjeti”, kaže Neyen.
Da je jezik najvažniji, slaže se s Andreasom Neyenom i ministar Altmaier.
“Ne morate osvojiti Nobelovu nagradu za književnost na njemačkom jeziku, ali je poželjno da ste u mogućnosti razmijeniti mišljenje sa radnim kolegama”, navodi Altmaier. To također pomaže u integraciji.
NE PONAVLJATI STARE GREŠKE
"Njemačka ne bi smjela pogriješiti kao što je to uradila tijekom 1960-ih i 1970-ih prilikom zapošljavanja tzv. „Gastarbajtera” u provedbi zakona o imigraciji kvalificiranih radnika", kaže Altmaier.
Mnogi se nadaju da će se novi zakon primijeniti brzo i bez mnogo birokracije. Suradnja sa službama za strance i Agencijama za zapošljavanje trebala bi u tome pomoći. Altmaier je, kada se radi o zemljama iz kojih radna snaga dolazi, posebno spomenuo Bosnu i Hercegovinu, Vijetnam, Brazil.
PILOT PROJEKTI VEĆ ZAPOČETI
Obrtnička komora u Potsdamu, u suradnji s drugim njemačkim obrtničkim komorama, već se fokusirala na Bosnu i Hercegovinu, kako bi primamila mlade elektroničare, metalce i građevinske radnike za rad u postrojenjima za sanitarne tehnologije, sustave za grijanje i klimatizacijske tehnologije.
„Već se vode razgovori sa centrima za obuku i svako tko je zainteresiran može se prijaviti i sudjelovati u ovom pilot projektu od svibnja“, kaže Karl-Sebastian Schulte, direktor Centralnog udruženja njemačkih zanatlija.
Razgovori između zainteresiranih strana i potencijalnih poslodavaca u Njemačkoj mogli bi se odvijati putem Skypea. Kako bi se ispunio uvjet za znanjem njemačkog jezika, u Sarajevu će se nuditi i tromjesečni tečajevi njemačkog jezika. Cilj projekta je da za tri godine Njemačka dobije 40 novih radnika. S obzirom na sve veći manjak kvalificiranih radnika, ovo je samo kap u moru, ali Schulte je toga svjestan. Međutim, to bi bio barem početak.
