Ili se pretjerano očekivalo ili se krenulo grlom u jagode, tek smiljomanija je prošlost Hercegovine, međutim posao sa smiljem odnosno eteričnim uljem od ove biljke nije.

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević susreo se u ponedjeljak u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu s predstavnicima Unije osoba i organizacija osoba s invaliditetom FBiH.

Danas je u Širokom Brijegu, između Vlade Županije Zapadnohercegovačke i Sindikata djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova Županije Zapadnohercegovačke, upriličeno potpisivanje Kolektivnog ugovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za djelatnike u Ministarstvu unutarnjih poslova Županije Zapadnohercegovačke.

Na račune deset županija u četvrtak će iz Federalnog proračuna biti uplaćeno 200.000.000 KM.

Federalno ministarstvo financija je osiguralo sredstva za isplatu invalidnina za ratne vojne invalide, obitelji poginulih branitelja te nositelje ratnih odličja za lipanj 2023. godine, u ukupnom iznosu od 28.716.355,85 KM.

S valom poskupljenja prije godinu i pol dana rasla je i cijena domaćih jaja. Vidljivo je to i na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima gdje posebice petkom, domaća jaja nude uzgajivači peradi. Kad se kaže domaća jaja podrazumijeva se da te koke ne žive u volijerima i kavezima, nego su na tzv. slobodnom uzgoju. Narodski naziv za takve koke je – kokoš prpa. Dakle riječ je o kokama koje na raspolaganju imaju određenu površinu, nekad je to dio dvorišta, a nekada i namjenski ograđeni prostor u kojem je obvezno drveće kako bi koke i ljeti i zimi imale određenu zaštitu bilo od prejakog sunca, bilo od vjetra i zime.

   E, jaja od koka u slobodnom uzgoju, odnosno domaćih koka, trenutačno se cijene 0,5 KM komad, krupna, dok su sitnija 0,45 KM komad. Uglavnom, tzv. kora skupljih jaja je 15 KM, a kora sitnijih 13,50, zaokružena na 13 KM. Kako nam reče Ružica Jelinić prodavačica na veletržnici, sitnija jaja su obično od mladih koka ili pojedinih vrsta koje nose nešto sitnija jaja. Prilikom sakupljanja jaja se razdvajaju po krupnoći i odvojeno pakiraju. Zanimljivo, prodavačica veli da kupci češće posegnu za krupnijim jajima bez obzira na nešto višu cijenu. Međutim, prodaja jaja ima svoje specifičnosti.

Jaja različitih boja

   „Najmanja tražnja je u svibnju, ne znamo pravi razlog zašto“, vele Ružica i njezin suprug Juraj, te nastavljaju:

   „Onda slijedi kako mi to kažemo mrtva sezona, preko ljeta kada je prodaja slabija. To razdoblje traje do potkraj rujna nakon čega tražnja raste sve do katoličkog Uskrsa kad je kulminacija. Tada ne možemo podmiriti sve potrebe. Kao i svaki posao i ovaj ima svoja pravila“, zaključuje bračni par Jelinić, koji je u ratnom vihoru iz Zenice stigao na Dubrave, nastanio se u Bobanovu Selu, gdje na svom imanju uzgaja koke nesilice i drugu perad.

   „Tim poslom smo se počeli baviti slučajno nismo razmišljali da će nam postati životni poziv. Prije rata živjeli smo u stanu i o uzgoju koka, purana i druge peradi, nismo ni razmišljali“, kaže gospođa Ružica.

   Zanimljivo, standardi u proizvodnji jaja se mijenjaju pa je tako Europska unija 2012. godine zabranila držanje kokoši nesilica u klasičnim kavezima, dok se također u EU, od 2025. godine više neće prodavati ni jaja od nesilica koje žive u tzv. obogaćenim kavezima. Umjesto zatvorenih prostora kokoši nesilice morat će imati neprekidan pristup otvorenom prostoru. I to najviše 1.000 koka po hektaru, što znači da svaka nesilica na raspolaganju treba imati 2,5 četvorna metra prostora, manje od naših „prpa“, ali u svakom slučaju interesantno.

Na veletržnici u Tasovčićima povremeno bude i tučjih jaja koja su krupnija

Pažnje vrijedan je i podatak da su se jaja na čapljinskoj veletržnici do pandemije korona virusa u ožujku 2020. godine, cijenila od 0,20, sitna, pa do 0,30 KM po komadu, krupna. S pandemijom počeo je rast, koji je ubrzan velikom skokom cijena, svega i svačega – od goriva do žitarica, prije godinu i pol dana.

Na sve navedeno pijevac samo pjeva

Tekst i foto: Književno-novinarski studio „Musa“

Prema Zakonu o prometu u BiH propisane su dozvoljene radnje na putu, kao i kazne za nedozvoljene radnje. Svi uglavnom znamo "koja je cijena" onih uobičajenih prekršaja, međutim donosimo vam detaljniji spisak.

U 2022. godini u Federaciji Bosne i Hercegovine rođeno je 16.070 djece, što predstavlja pad od 1,95 posto u odnosu na 2021. godinu, kada je rođeno 16.390 djece.