Sinoć je u Amfori održan koncert „Jonathan Kreisberg Tria“ u sklopu Ljubuški jazz festivala.

Mladi hrvatski reprezentativac Stipe Dugandžić potpisao je ugovor s KK Dinamo iz Zagreba.

Od 1. listopada zakonom propisana minimalna plaća u Njemačkoj porast će na dvanaest eura po satu sa sadašnje razine od 10,45 eura.

Savezni ministar rada Hubertus Heil (SPD) opisao je nadolazeće povećanje u govoru za mnoge kao “vjerojatno najveći skok plaća u njihovim životima”.

Ali što to znači za ljude s mini i midi poslovima?

Nova minimalna plaća donosi i promjene za marginalne honorarne zaposlenike na mini poslovima i zaposlenike na srednjim poslovima. Anke Marx, odvjetnica u Radničkoj komori Saarlanda, objašnjava kako će gornja granica zarade za male poslove od listopada će porasti sa 450 eura na 520 eura.

Ubuduće će se ograničenje temeljiti na tjednom radnom vremenu od deset sati i novoj zakonskoj minimalnoj plaći.

– S minimalnom plaćom od dvanaest eura, možete raditi oko 43 sata mjesečno, kaže Marx.

Međutim, moraju se uskladiti samo plaće, a ne radno vrijeme u ugovoru.

Mini-poslovi su manji poslovi u kojima zaposlenici rade najviše 70 dana u kalendarskoj godini i prethodno su smjeli zaraditi najviše 450 eura mjesečno. Oni ne moraju plaćati nikakve doprinose za svoje socijalno osiguranje.

Osnovno pravilo za mini-poslove je da se svatko tko u prosjeku zarađuje više od 450 eura (od listopada: 520 eura) mjesečno ne smatra mini-poslom. Postoje iznimke ako zaposlenici samo povremeno i nepredviđeno prekorače gornju granicu primanja.

Od 1. listopada, međutim, prekoračenje te granice je i zakonski propisano. Tada zaposlenici smiju premašiti granicu za male poslove od 520 eura samo u dva kalendarska mjeseca u godini, objašnjava Marx. Osim toga, u jednom kalendarskom mjesecu mogu zaraditi najviše dvostruko više od navedenog: 1.040 eura.

-Dakle, ako je višak bio nepredvidiv, može se zaraditi najviše 7.280 eura godišnje umjesto načelno mogućih 6.240 eura, izračunava Marx. Promjene su utvrđene zakonom.

Novosti postoje i za zaposlenike na takozvanim midi poslovima. Dosad su smjeli zarađivati ​​između 450,01 i 1300 eura mjesečno. Za razliku od marginalnih zaposlenika s nepunim radnim vremenom na malim poslovima, oni koji rade na srednjem radnom vremenu također plaćaju svoje socijalno osiguranje, iako s nižim doprinosima za zaposlenike od onih koji normalno zarađuju.

S ovom plaćom kasnije ćete imati dobru mirovinu

Dakle, midi posao počinje tamo gdje mini posao završava. Sukladno tome, s novom minimalnom plaćom, i ovdje se povećavaju granice: zaposlenici na srednjim poslovima od listopada mogu zarađivati ​​između 520,01 i 1600 eura. Zbog svog položaja između niske i normalne zarade, midi poslovi se nazivaju i “klizećim zonama”.

U donjem dijelu ove klizne zone, midi-jobberi su oslobođeni doprinosa za socijalno osiguranje, objašnjava odvjetnik Marx. Povećava se udio doprinosa za poslodavce. To znači: Do granice od 1.600 eura doprinosi za socijalno osiguranje postupno se usklađuju do redovnog doprinosa.

Fenix-magazin/MD

Od četvrtka, 1. rujna, mijenja se satnica molitvenog programa.

Brainobrain je inovativni dvojezični program razvoja intelektualnih i životnih sposobnosti namijenjen djeci od 4 do 14 godina koji posebnim metodama i tehnikama omogućuje da se poboljša i stavi u funkciju cijeli kapacitet mozga. Ovaj program odnedavno je dostupan i u Ljubuškom, a njime rukovodi Katica Zelić, prof. psihologije i gestalt psihoterapeutkinja, koja ima dugogodišnje iskustvo u radu s djecom.

Detaljnije o Brainobrain programu pročitajte u nastavku. 

Proračun Grada Ljubuškog za 2022. godinu povećan je za 1,110.000 KM. Rezultat je to rebalansa, izmjena i dopuna u prihodima i primicima, rashodima i izdacima u više proračunskih kategorija. Vijećnici su odluku jednoglasno podržali na sjednici Gradskoga vijeća, piše Večernji list BiH.

Zaljubljenici u prirodu i planinarenje, Perica Biško i Franjo Kovač iz Ljubuškog te Čitlučanka Mirela Stojić, uspješno su pohodili planinu Olimp u Grčkoj gdje su osvojili jedan od najvećih vrhova na Balkanu – Mitikas (2917 m).

Biško nam je kazao kako su već izvjesno vrijeme razmišljali o odlasku na ovu planinu koja je zauzimala posebno mjesto u civilizaciji stare Grčke, a na koju je ljudska noga kročila tek 1913. godine.

„Za uspon na Olimp planirali smo izdvojiti tri dana, s obzirom na vremenske uvjete koji su veoma promjenjivi. Planina je često obavijena maglom i oblacima, a i kiša zna pasti iznenada, što baš i ne ide na ruku planinarima. Nakon što smo došli do odredišta, odnosno do podnožja planine, počela je naša avantura. Prva stanica za odmor bio je planinarski dom do kojeg smo došli u popodnevnim satima. Tamo smo susreli ljude iz cijelog svijeta i tu smo odlučili večerati i odmoriti, budući da smo prethodnu noć proveli u vožnji. Zanimljivo je da nas je u toj sobi bilo čak 30, no od velika umora brzo smo zaspali“, ispričao nam je Biško.

Nakon buđenja, u ranim jutarnjim satima nastavili su s usponom, a oko 8 sati stigli su do Mitikasa.

„Put do planine uređen je stepenicama, ogradama i kamenim pločama, kako bi planinari stekli dojam da su, po grčkoj mitologiji, na vrhu palače koje su gradili Titani. Zanimljivo je i to da smo na pojedinim mjestima susreli divokoze koje su nam pokazale vještine penjanja po stijenama“, rekao je Biško.

Nakon kratkog zadržavanja na Mitikasu i povratka do automobila, ovaj trojac put je nastavio prema Egejskom moru. Tako su u samo jednom danu uspjeli biti na vrhu planine, ali i kupati se u moru.

Biško je dodao i to kako uspon na Olimp traži izuzetnu kondicijsku spremu i spretnost, a najzahtjevniji je zadnji dio od vrha Skala do najvećeg Mitikasa.

„Prilikom uspona korisno je imati prsni pojas, iako nije uvjet. Također, ako je moguće, izbjegavajte uspon kada pada kiša“, zaključio je naš sugovornik.

Kažimo i to kako je Biško član ljubuškog Foto kluba Fokus i HPD Ljubuški, a koji je hobi fotografiranja spojio s planinarenjem. S kolegama je dosad planinario do najviših vrhova u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori te u Makedoniji i Albaniji.

Piše: Antonela Marinović Musa / Dnevni list

Rukometni klub Izviđač Central osiguranje u sklopu priprema za nadolazeću rukometnu sezonu organizira rukometni turnir pod nazivom „Ljubuško ljeto 2022.“.

Ako ste ljubitelj piva, dobre hrane i glazbe, prvi vikend u rujnu rezervirajte za dosad neviđeni festival na ovim prostorima, na kojem je zabava osigurana.

Gradsko vijeće Grada Ljubuškog jednoglasno je usvojilo rebalans proračuna, koji je povećan za 1.110.000 KM te sada s izmjenama i dopunama iznosi 15.994.500 KM.