Leševi životinja

- Od danas će stručni tim Veterinarskog fakulteta (patolog, mikrobiolog, infektolog, virusolog i epidemiolog) obilaziti ugrožena i pogođena područja, kontaktirati lokalne veterinarske organizacije i štožere CZ, izvršiti uvid u stanje na terenu i predlagati konkretne mjere. Prva mjera se odnosi na leševe životinja koji moraju biti propisano neškodljivo uklonjeni u jame, s obzirom na to da kapaciteti spalionica koje postoje u CZ nisu dovoljni, a te spalionice su namijenjene za male leševe (perad, ovce), rekao je jučer dekan tog fakulteta Nihad Fejzić govoreći o aktivnostima timova (profesora i studenata) Veterinarskog fakulteta. Po njegovim riječima, laboratoriji ovog fakulteta su spremni izvršiti sve vrste pretraga koje su potrebne u ovakvoj situaciji.

Inače, stočni fond u brojnim općinama koje su pogođene katastrofalnim poplavama je doslovno uništen. Na stotine krupne i sitne stoke pluta po seoskim poplavljenim dvorištima i gospodarskim objektima u Domaljevcu. Slične slike se mogu naći i u Šamcu, a u Orašju je uništeno nekoliko farmi koka. Na svakoj od tih farmi je bilo po nekoliko tisuća pilića i koka. - Nalazimo se u jednoj veoma kritičnoj fazi. Apeliramo na sve koji nam mogu pomoći da to urade odmah jer već sutra može biti kasno. Sav stočni fond u Domaljevcu je uništen, pojedine lešine su se već počele raspadati i prijeti nam izbijanje zaraza. Mi nemamo kapaciteta niti smo opremljeni sami riješti ovaj problem - kazao je načelnik općine Domaljevac-Šamac Željko Josić. Iz Civilne zaštite navode kako je u Bosanskom Šamcu ogroman broj životinja stradao na području cijele općine te da mrtve stoke ima po cijeloj općini. U tijeku je dezinfekcija i zbrinjavanje leševa stoke, a prema dostupnim informacijama, mali broj stoke je spašen, većina je potopljena. Leševi će se zakopavati u duboke rupe.

Timovi na terenu

Stručni timovi će u idućim danima obići mjesta: Nemilu, Željezno i Topčić Polje, Zavidoviće, Maglaj, Doboj. Druga ekipa ide u Posavinu: Orašje i Odžak i okolna mjesta do kojih se bude moglo doći. Treća ekipa će obići Tuzlansku županiju: Kalesiju, Živinice, Kladanj… Od bolesti koje prijete stanovništvu, ali i životinjama, Fejzić napominje antraks čije spore, kojih ima u tlu i inače, su sada rasute svuda. One su smrtonosne, kako za životinje, tako i za ljude i sada su tamo gdje ih nikad nije bilo niti bi ih trebalo biti. On ističe da je hitno potrebno cijepljenje svih životinja, kako bi one bile imune i kako antraks ne bi prenijele na ljude. Od ostalih bolesti, dekan Veterinarskog fakulteta Nihad Fejzić upozorava i na rizike od trbušnih infekcija kako za životinje, tako i ljude. -Prijete leptospiroza i druga oboljenja, i mi smo spremni priskočiti u pomoć. Kao dio Civilne zaštite Federacije BiH, stavili smo sve svoje potencijale na raspolaganje. Naš laboratorij besplatno će raditi sve analize hrane i tekućine koja se distribuira u ugroženim područjima, posebno u humanitarnim središtima, kaže Fejzić.

Nagli porast temperature, smatra Fejzić, pogoduje i bolestima koje prenose kukci, između ostalih i virus Zapadnog Nila. Uoči poplava u Federaciji su već registrirani prvi pacijenti oboljeli od virusa Zapadnog Nila.

Rast temperatura

Veća opasnost zaraze virusom Zapadnog Nila očekuje se nakon što temperature u BiH porastu, a to je već najavljeno ovoga tjedna. Bolest prenose komarci, tako da ljetni mjeseci donose nove opasnosti. Epidemiolozi upozoravaju i na druge opasnosti, kao što je izbijanje epidemija zbog konzumiranja zagađene vode. Nekoliko djece je već primljeno u tuzlansku bolnicu jer su konzumirali vodu neispravnu za piće. Prije nekoliko dana su nadležne agencije izdale uputstva kako prokuhavati vodu, a čak je navedeno kako se ljudi ne bi trebali kupati u takvoj vodi ili pak u njoj prati odjeću.

Federalno ministarstvo zdravstva je izdalo naputak kako sve bolnice u Bosni i Hercegovini moraju biti otvorene za prijem stradalih u nezapamćenim poplavama. Do sada je najviše pacijenata primila bolnica u Banjoj Luci. Iz tuzlanske bolnice su priopćili kako se u prihvatnim centrima već pojavljuju slučajevi svraba i šuge, a određen broj ljudi je smješten u karantenu kako bi se spriječilo širenje ovih bolesti.

M. Karačić/Večernji.ba