Korajlić kaže kako, iako je riječ o neformalnim razgovorima s organizacijama koje su spremne pomoći BiH, to očito dokaz da su svi svjesni činjenice da je to zbog toga što se dogodilo s pomoći koja je pristizala u BiH nakon rata.
''Budući da se ne zna gdje je završila ta pomoć, ljudi ne žele da se to ponovi'', rekla je Korajlić.
Antikorupcijska mreža u Bosni i Hercegovini, ACCOUNT, koja okuplja 26 nevladinih organizacija koje sudjeluju u nadgledanju distribucije pomoći, već je počela primati informacije o zloupotrebama humanitarne pomoći.
''Mi provjeravamo sve prikupljene informacije i one koje se pokažu točnima će biti proslijeđene nadležnim institucijama'', izvijestio je javnost Eldin Karić, direktor Antikorupcijske mreže Account.
A sumnjičavi prema našim vlastima su, kao i obično, i iz Europske unije, koja bi trebala novac iz IPA fondova, koji do sada nije iskorišten, preusmjeriti u BiH. Specijalni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen rekao je kako će se raditi o 30 milijuna KM i da ''novac koji daje EU neće biti zloupotrijebljen''.
Sorensen je rekao kako su u BiH stigli međunarodni stručnjaci za procjenu štete te da će se zajedno sa Svjetskom bankom i institucijama UN procijeniti šteta
''Na osnovu toga će se odlučivati u čemu će se i u kojim iznosima pomagati BiH. S vlastima BiH surađivat ćemo vrlo tijesno u tom poslu", rekao je šef Delegacije EU u BiH.
Iz Crvenog križa BiH priopćeno je kako se BiH se nalazi na pragu humanitarne katastrofe i da naša zemlja ne može sama odgovoriti ovim potrebama.
Rajko Lazić, predsjednik Predsjedništva Društva Crvenog križa BiH iznio je podatke kako je više od 40 posto područja BiH ugroženo poplavama, da je 1,5 milijuna ljudi pogođeno poplavama, da ima 25 kolektivnih centara i 46.000 iseljenika.
Prema njegovim riječima čak je 1,5 milijuna KM dnevno potrebno samo za jedan obrok i jednu litru vode ljudima koji su iseljeni zbog poplava.
"Sigurno će u sljedećih godinu dana biti gužva pred vratima Crvenog križa, jer su ljudi u poplavama u BiH ostali i bez imanja i izvora prihoda. Potrebna je pomoć i donatora, jer država ne može riješiti sve potrebe", rekao je Lazić.
No, donatora ne manjka. Prema dostupnim informacijama Međunarodni aerodrom Sarajevo prihvatio više od 165 tona humanitarne pomoći, a preko kopnenih granica u našu zemlju ušlo je 3.700 tona hrane i robe. Na otvorene račune sjeda novac, i iako se neki od njih transparentno objavljuju, poput onih Crvenog križa, javnost, s razlogom, sumnja da će se točan iznos novca koji je uplaćen ikada saznati.
I dok pojedini mediji, u službi političkih obračuna, prosipaju brojke koliko je tko od političara i javnih osoba iz BiH uplatio za pomoć, i za potrebe zvučnih naslova pripisuju donacije svjetskim zvijezdama, s terena dolaze vijesti kako se nekima danima dijeli samo riža, dok drugi dobivaju bogate pakete.
Bljesak.info
