Suvad Lelo, entomolog – zoolog Odsjeka za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu objasnio je za Patriu da širenje ovog stršljena stručnjaci predviđaju na području cijele srednje i južne Europe, računajući i Bosnu i Hercegovinu, sve do najistočnijih područja Balkanskog poluotoka.

- U posljednjih deset godina postoje jasno dokumentirani podaci o pojavi treće vrste stršljena u Europi: azijski žutonogi stršljen (Vespa velutina) za kojeg se pouzdano zna da je slučajno transportiran u Bordo (Francuska) kontejnerima koji se koriste za prekomorsku trgovinu 2004. godine. Od tada vrsta se rapidnom brzinom širila kroz jugozapadnu Francusku pa je nedugo iza toga zamijećena u sjeveroistočnoj Španjolskoj, Nizozemskoj i Portugalu – objašnjava profesor Lelo.

- Složenom predikcijom stručnjaci Adolfo Ibañez-Justicia i Antoon J. M. Loomans na osnovu općih klimatskih uvjeta predviđaju njeno širenje ovim prostorima – kaže ovaj ugledni stručnjak.

Iako su azijskog stršljena mnogi medijski izvještaji predstavili kao najopasnijeg otrovnog kukca, koji leti brzinom do 60 km/h, ima žalac dug 6 mm, a svake godine ubije 40-ak ljudi, profesor Lelo kaže da ovaj stršljen nije agresivna vrsta, te da on zapravo najveću opasnost predstavlja za pčele.

- Azijski žutonogi stršljen nije agresivna vrsta, ali aktivno brani gnijezdo te radoznali i neoprezni šetači mogu dobiti ubod koji je vrlo bolan i, na sreću, bezopasan izuzev za alergične osobe, odnosno kod većeg broja uboda u blizini perifernih krvnih sudova ili nerava – objašnjava profesor Lelo.

Europu autohtono naseljavaju dvije vrste stršljenova: europski stršljen (Vespa crabro) i orijentalni stršljen (Vespa orientalis) od kojih je prva vrsta svuda prisutna i uobičajena u Bosni i Hercegovini. No, azijski stršljen nikada ranije nije primjećen u našoj zemlji.

I u Italiji je prezentirano više novinskih članaka i snimaka vrlo velikih stršljena koji očigledno pripadaju također azijskoj vrsti: azijski džinovski stršljen, Vespa mandarinia (čije su radilice 3,5-4,0 cm, a kraljica i do 5,5 cm), odnosno, koji su dvostruko veći od uobičajenih stršljena u regiji.

- Značajno veći azijski džinovski stršljen može napraviti ozbiljne probleme ljudima koje ubode. Obje vrste su sklone vrlo agresivnom ponašanju prema pčelama tako da mogu napraviti ozbiljne ekonomske štete u pčelarstvu – kaže Lelo.

dnevnik.ba/NAP