- Stoga, suzbijanje komaraca i zaštita od njihovog djelovanja imaju veliki javno zdravstveni značaj. Osim organiziranog javnog zdravstvenog djelovanja i provođenja programa općih mjera za suzbijanje komaraca, podsjećamo na važnost individualnih mjera zaštite od komaraca, koje možete sami poduzeti i zaštititi se od njihovog djelovanja - kažu iz Zavoda.

Pojašnjeno je i kako se zaštititi od komaraca:

·   Ukoliko je moguće, izbjegavati boravak na otvorenom u razdoblju najveće aktivnosti komaraca, od sumraka do zore.

·    Prilikom boravka na otvorenom, nositi odjeću dugih rukava i nogavica.

-   Koristiti repelenate, sredstava koja odbijaju komarce, a nalaze se u raznim oblicima (kreme, sprejevi). Neophodno je da pri upotrebi repelenata strogo slijedite upute proizvođača dotičnog sredstva, kao i opšte upute za njihovu primjenu.

- Nakon povratka u zatvoreni prostor, zaštićen od komaraca, oprati kožu vodom i sapunom.

- Da bi stambeni prostor bio zaštićen od ulaska komaraca, prozore i vrata  zaštiti gustim mrežama.

Inače, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske (IZJZ RS) prijavljeno je sedam pacijenata sa sumnjom na groznicu zapadnog Nila.

Pet pacijenata je bilo s lakšom kliničkom slikom i otpušteni su kući, dok dva pacijenta imaju težu kliničku sliku.

- Većina pacijenata je srednje životne dobi - potvrdila je Milka Mrđa, glasnogovornica IZJZ.

Prema definiciji Europskog centra za kontrolu bolesti, za konačnu dijagnozu potrebno je izvršiti i potvrdno testiranje, koje se ne radi u Republici Srpskoj.

Groznica zapadnog Nila je virusna bolest koju uzrokuje virus zapadnog Nila, a virus se prenosi isključivo ubodom zaraženog komarca i bolest se ne može prenijeti sa čovjeka na čovjeka.

Najveći broj zaraženih osoba nema nikakve simptome (80 posto), a manji broj (do 20 posto) razvija simptome kao što su povišena temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima, mučnina, povraćanje, a ponekad i natečeni limfni čvorovi ili osip na koži. Simptomi se javljaju između tri i 14 dana nakon uboda zaraženog komarca.

Kod oko jedan posto zaraženih razvije se teška klinička slika, sa zahvatanjem centralnog živčanog sustava (meningitis, encefalitis), što se najčešće događa kod starijih i osoba s oslabljenim imunitetom.

Rezervoar zaraze virusom zapadnog Nila su mnoge vrste divljih i domaćih ptica. Na čovjeka se prenosi ubodom komaraca iz roda Culex (obični komarac), koji se zaraze prilikom sisanja krvi zaraženih ptica ili zaraženih sisara (npr. konja, koji su kao i ljudi slučajni domaćini).

Dnevnik.ba