Nauk o Marijinu uznesenju na nebo dogmom je proglasio papa Pio XII. 1. studenog 1950. Tome je prethodila duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi, a uz molitve i euharistijska slavlja priređuju se procesije i festivali.
Marijanska svetišta, posvećena Blaženoj Djevici, dio su kulture i prakse nekih kršćanskih crkava, uglavnom Rimokatoličke. Svetišta posvećena Gospi obično obilježavaju ukazanje ili čudo, dok su neka nastala zbog jake marijanske pobožnosti kroz povijest nekog kraja. Takva mjesta često su odredišta hodočašća.
Broj hodočasnika koji ih posjećuju vrlo je velik pa primjerice kroz Lourdes, mjesto s oko 15.000 stanovnika, godišnje prođe i pet milijuna hodočasnika. Zanimljivo je i da u Francuskoj jedino Pariz ima više hotelskih soba od Lourdesa. Više od milijun hodočasnika posjećuje i svetište Crne Madone u Kapeli milosti u Altöttingu u Njemačkoj.
Ostala veća marijanska svetišta
Uz Mariju Bistricu, kao veća svetišta u Hrvatskoj izdvajaju se u Sinju, na Trsatu, u Aljmašu te u Voćinu. Opisujući svetište Majke Božje u Sinju (Gospe Sinjske)...
Poznatija marijanska svetišta u Hrvatskoj su i Dragotin, Gorica, Ilača, Krasno, Molve, Prizidnica, Pag (Gospe od Staroga grada), Pećno, Pleternica (Gospe od suza), Pojišan (Split), Remete, Slavonski Kobaš – Svetište Majke Božje Kloštarske, Solin, Zadar (Arbanasi), Trški Vrh, Vepric, Vrpolje (Šibenik), Zečevo i dr.
Poznatija svetišta Majke Božje (MB) u svijetu uz Lourdes i Altötting su i svetišta u portugalskoj Fatimi, Czestochowi (Poljska), Loretu (Italija), Guadalupeu (Meksiko)...
Što se tiče BiH, blagdan Velike Gospe se posebno slavi u Širokom Brijegu, Međugorju, Posušju, Komušini, Orlovu, Odžaku, Rami...
Marija Bistrica – središnje hrvatsko marijansko svetište
“Svetište Majke Božje Bistričke mjesto je dolazaka hodočasnika 365 dana u godini, vrhunac se u svetištu događa na sam blagdan Velike Gospe, a što uključuje i predvečerje blagdana kada se tu slijeva najveći broj hodočasnika”, ističe za Hinu rektor svetišta Majke Božje Bistričke Zlatko Koren.
Svetište godišnje po njegovim riječima posjeti do milijun vjernika iz cijeloga svijeta. Uz hrvatske hodačasnike, najbrojniji su oni iz Slovenije, posebno ako su porijeklom iz Hrvatske, nadalje tu su i Poljaci te hodočasnici iz drugih zemalja, najviše iz sredina gdje živi hrvatska dijaspora. “Hrvati u dijaspori najbolji ambasadori za dolazak njihovih sunarodnjaka u Hrvatsku pa tako i u naša svetišta”, kaže Koren.
U Kreševu proslavljeni Dan općine i patron župe
Na blagdan Velike Gospe u Kreševu se slavi Dan općine i patron župe. Dan općine obilježen je brojnim kulturnim, sportskim i zabavnim sadržajima, svečanostima završetka infrastrukturnih radova te svečanom sjednicom Općinskog vijeća. Misno slavlje na patron župe služeno je u samostanskoj crkvi, a prije mise, polaganjem vijenaca pred Središnjom spomen obilježjem odana je počast svim poginulim hrvatskim braniteljima Kreševa.
Na svečanostima u povodu Dana općine i patrona župe Kreševo bilo je izaslanstvo HDZ BiH predvođeno Nikolom Lovrinovićem, zamjenikom predsjednika HDZ BiH i izaslanikom predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande. U izaslanstvu su bili i brojni drugi stranački dužnosnici.
O projektima urađenim u proteklih nekoliko mjeseci, otkako je krajem prošle godine na prijevremenim izborima izabran za načelnika Kreševa, kao i planovima budućeg djelovanja, na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Kreševo, govorio je Radoje Vidović, načelnik općine. On je naglasio kako su projekti putne infrastrukture i povezivanje Kreševa s budućom trasom koridora Vc prioriteti za općinu Kreševu jer bolja putna komunikacija znači kvalitetniji život Kreševljacima i bolji uvjeti za ulaganja u kreševsko gospodarstvo.
U povodu Dana općine u Kreševu se biralo najljepše uređeno dvorište i naselje. Prvu nagradu za najljepše uređeno dvorište dobila je Jozefina Miličević, a najljepše uređeno naselje u Kreševu su Vranci. Zahvalnice u povodu Dana općine dobili su ; Planinarsko društvo „Bitovnja“, Frama Kreševo te poduzetnici Dane Buljan i Svjetlan Stanić.
Dnevnik.ba
