Održavanje u životu

U inozemstvu živi oko 1,2 milijuna ljudi podrijetlom iz BiH, što je trećina sadašnjeg ukupnog broja stanovnika BiH i taj podatak dovoljno govori o snazi bh. dijaspore. Zbog toga se i može čuti konstatacija da je “dijaspora najbolji izvozni proizvod Bosne i Hercegovine”.
Po podacima Svjetske banke, BiH je među 20 vodećih država svijeta prema opsegu novčanih doznaka migranata u odnosu na bruto društveni proizvod. Nadalje, statistika pokazuje da doznake dijaspore čine između oko 20 posto BDP-a BiH, a usporedbe radi, u Srbiji one iznose oko 14 posto BDP-a, a u Hrvatskoj oko četiri posto bruto društvenog proizvoda.
Financijski stručnjaci su potpuno suglasni – dijaspora održava BiH u životu,  spašava zemlju od potpunog bankrota, a ogroman broj građana od gladi. Najviše novčanih doznaka iz inozemstva  adresiranih na svoje obitelji u BiH stiže iz Amerike i država  zapadne Europe. Bolje upućeni kažu da nisu točne tvrdnje da je ove godine dijaspora, zbog svjetske ekonomske krize, uvelike smanjila  količinu novca upućenog  svojim obiteljima u BiH – “manjak” se može mjeriti tek s nekoliko milijuna maraka što je sitnica u odnosu na ukupnu sumu.

Nezadovoljni odnosom

Sve analize pokazuju da novac dobiven izvana građani BiH uglavnom koriste za tekuće troškove, zapravo za puko preživljavanje – prehranu i plaćanje računa. Da toga nema, kupovna moć bi pala na najniže grane. Drugim riječima, u najvećoj mjeri je u optjecaju novac koji stiže od dijaspore!
I koliko god građani BiH koji imaju obitelji u inozemstvu koje im novčano pomažu bili zbog toga zadovoljni, toliko je bh. dijaspora nezadovoljna odnosom ovdašnjih vlasti. Svi njeni pokušaji da se to promijeni ostali su bezuspješni. Jedan od zahtjeva koji je i dalje na čekanju je da se uspostavi državno ministarstvo za dijasporu.
Ne pomaže ni podatak kojim barataju međunarodne organizacije – od ukupnog broja migranata iz BiH, njih čak 28,6 posto su visokoobrazovani!
Svemu treba dodati i činjenicu da se malo tko od bh. migranata odlučuje na investiranje u svojoj domovini i uglavnom se kao razlozi navode politička nesigurnost u BiH, komplicirane procedure osnivanja tvrtki, visoki porezi i nedostatak podrške vlasti.

Dnevni list