Djevojkama teže
Zapravo, samo je 17 posto mladih koji su u mogućnosti redovito doprinositi kućnom proračunu i 22 posto onih čiji doprinos postoji, ali je neredovit. Najviše je, ipak, onih koji ne mogu doprinijeti kućnom proračunu, bez razlike u gradskim i izvangradskim sredinama. Ispostavilo se da su u najtežem položaju mlade djevojke, jer njih 67 posto, u odnosu na 54 posto muškaraca, ne može doprinijeti kućnom proračunu. Zanimljivo je da u spomenutom istraživanju mnogo mladih ljudi nije željelo odgovoriti na upit o osobnim prihodima ili prihodima kućanstva u kojem žive. To se može objasniti nelagodom mladih da govore o novcu, jer ga nemaju. Svega pet posto mladih u dobi do 30 godina mjesečno zarađuje više od 1000 maraka. Imajući u vidu sve ove pokazatelje ne čudi što 58 posto mladih u Federaciji ne uspijeva kontinuirano štedjeti određenu sumu novca, bez obzira na spol i tip naselja u kojem žive. Važan pokazatelj kvalitete života mladih je i njihov stambeni status.
Postotak mladih koji su se uspjeli stambeno osamostaliti za oko 10 posto je niži od prosjeka EU, budući da 93 posto mladih u dobi od 18 do 24 godine žive kao podstanari, s roditeljima ili u kućama u vlasništvu roditelja. Dakle, samo sedam posto mladih je stambeno samostalno, i to dva posto onih koji žive kao podstanari, ali odvojeno od roditelja i pet posto onih koji žive u stanu ili kući koja je njihovo vlasništvo.
Stambeno zbrinjavanje
U skupini mladih u dobi između 25 i 30 godina situacija je nešto povoljnija, jer u ovoj dobnoj skupini 23 posto mladih živi u kući ili stanu koji je njihovo vlasništvo, a osam posto ih živi kao podstanari odvojeno od roditelja. No, taj prosjek je daleko ispod prosjeka zemalja EU. Ministar kulture i sporta FBiH Salmir Kaplan kaže kako će u okviru svojih nadležnosti poduzimati sve kako bi se položaj mladih poboljšao. -Očekujemo da ćemo na tom putu imati i podršku cijele Vlade, jer jedno ministarstvo samo ne može učiniti mnogo. Činjenično stanje je loše, ali smo kroz istraživanja koja će biti podloga za izradu strategije detektirali probleme i suočili se s njima, što je prvi korak k rješenju problema.
Na žalost, do sada su se mnogi ustručavali učiniti ovaj prvi korak. Da je ovaj korak načinjen ranije, danas ne bismo bili na prvom nego na možda petom koraku, ističe Kaplan.
Večernji.ba
