U analizama Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH navodi se kako je do sredine veljače u FBiH prijavljeno 60.643 slučaja ARI ili akutnih respiratornih infekcija i 23.096 slučaja ILI, odnosno bolesti gripe ili sličnih gripi. Učestalost obolijevanja od gripe u FBiH je ostala gotovo ista kao i u prethodnim tjednima, a jenjavanje gripe, prema tvrdnjama epidemiologa, trebalo bi početi tek krajem ožujka, piše Dnevni list.
Najveći morbiditet ILI/ARI registrira se među malom djecom i djecom školske dobi, a prema podacima laboratorijskih testiranja na gripu, otkrivena je prisutnost virusa gripe, virusa gripe tipa A (H3N2), tipa A (H1N1) pdm09 i virusa gripe tipa B.
Tisuće oboljelih
Iz podataka Zavoda jasno se iščitava kako je kod djece uzrasta do 5 do 14 godina prisutno najviše akutnih respiratornih infekcija te je u zadnjim mjesecima prošle godine i u prvom i drugom mjesecu ove godine bilježeno do sedam tisuća oboljele djece od raznih respiratornih infekcija.
Djeca do 5 godina su, pak, najmanje otporna na gripu, pa je tako u siječnju bilo blizu tri tisuće mališana ovoga uzrasta oboljelo od gripe. Najmanje od gripe i respiratornih infekcija obolijeva najstarija populacija, no kod njih, kažu liječnici, postoji najveća mogućnost za komplikacije stanja. Gripa, upozoravaju epidemiolozi i liječnici, nije bezopasna, ali se ne treba ni praviti panika, posebno ne zbog takozvane svinjske gripe, koja se bilježi na našim prostorima, ali i koja je mutirala i sada je sezonski virus.
Podsjetimo, simptomi obične, svinjske gripe isti su kao i kod sezonske. To je kašalj, temperatura, slabost, malaksalost, bolovi u kostima, mišićima…
Liječnici u domovima zdravlja imaju pune ruke posla, a uslijed neprepoznavanja bolesti ili nereagiranja na vrijeme zabilježen je i veliki broj oboljelih od upala pluća i dišnih putova, što se u nekim slučajevima kod kroničnih bolesnika i starijih osoba može završiti kobno.
Kolektivna higijena
Da bi se gripa koja je uzela maha suzbila ili da bi se barem spriječile veće razmjere obolijevanja, epidemiolozi upozoravaju kako se mora pojačati osobna i kolektivna higijena.
Ono što je najvažnije jest pranje ruku sapunom i vodom što češće, posebno nakon kihanja i kašljanja. Izbjegavati zagušljive, pregrijane, prenatrpane prostorije, osobe koje kišu i kašlju. Građani trebaju povesti računa i o općoj otpornosti organizma: povećati odmor, smanjiti stres, poboljšati prehranu i tjelesnu aktivnost. Građani koji dobiju temperaturu višu od 38 stupnjeva imaju grlobolju, osjećaju malaksalost, bolove u mišićima i zglobovima, trebaju se javiti liječniku kako bi se izbjegle komplikacije.
