Strah od pomora
Iz razgovora s pčelarima s područja Hercegovine doznali smo kako im ovakvo vrijeme nikako ne odgovara te se najviše boje pomora pčela do kojeg će najvjerojatnije doći ako se nastavi ovako ubrzano trošiti hrana. Produžena jesen pčelarima je išla na ruku, jer je bila lijepa i čista, što znači sezonu bez kiselosti i ostalih pčelinjih problema.
Zdravko Konjevod, predsjednik Saveza pčelara Kadulja, u razgovoru za naš list kazao je kako je zabrinutost pčelara veća jer se ovakvo nepovoljno vrijeme najavljuje sve do kraja siječnja.
“Oni koji to prate mogu uvidjeti da ni noćne temperature ne padaju ispod deset stupnjeva, što također nije dobro. Zbog svega toga pčele troše i do dvostruko više hrane. Ono što nas zabrinjava jest to što one troše hranu, a nema novog unosa, što će vjerojatno dovesti do velikih problema”, kazao je Konjevod, dodajući kako će se točni podaci o ukupnom broju uginuća pčela moći znati tek pred kraj zimskog razdoblja.
Pčelama treba hrana
Obitelj Boras iz Gornje Vitine u općini Ljubuški gaji stogodišnju tradiciju pčelarstva. Iz razgovora s Antom Borasom, dugogodišnjim majstorom ovoga posla, doznajemo kako njega ne muče problemi kao mnoge druge pčelare u BiH i susjednoj Hrvatskoj.
Naime, Ante smatra kako je rješenje za ovakve situacije hrana za pčele. Odnosno, količine hrane koje se ostavljaju pčelama da prezime su oko 20 kilograma po košnici, dok, ističe on, mnogi pčelari, u želji da iskoriste maksimalne količine meda za prodaju, pčelama ostavljaju tek oko pet kilograma, što, po njemu, nije dobro i zato dolazi do ovakvih problema.
“Čuo sam da pčelari imaju problema, jer pčele ubrzano troše zalihe hrane. Ja s tim nemam problema, jer im uvijek ostavim dovoljno hrane, što bih svakako preporučio svim pčelarima, posebice onim mladima koji tek kreću u ovaj posao”, kazao je Boras, dodajući kako ne pamti ovako toplu zimu, koja je dovela do velikih promjena u cijeloj prirodi.
Dnevni list
