Tunel kao moguće rješenje
Ako se uzme u obzir broj vozila koja svakodnevno prometuju ovom cestom, kao i činjenica da se radi o cestovnom pravcu koji ima najkraću vezu s novoizgrađenom dionicom autoceste na koridoru Vc i Makarskim primorjem, potreba za prekategorizacijom je postojala odavno. Međutim, sve dosad za to nije postojala politička volja. Zahvaljujući federalnom ministru prometa i veza Denisu Lasiću, vodstvima Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, Grada Mostara te općina Čitluk i Ljubuški, u prošloj je godini ponovno pokrenuta inicijativa za prekategorizaciju ove prometnice, koja je konačno i usvojena na sjednici Vlade Federacije BiH krajem prosinca. Prema riječima federalnog ministra prometa i veza Denisa Lasića, prekategorizacija je bila prvi preduvjet kako bi se krenulo s boljim održavanjem, ali i planiranom rekonstrukcijom ove prometnice.
“U iduće dvije godine se može očekivati početak radova na rekonstrukciji prometnice koja veže dvije županije, a ovisno o raspoloživim sredstvima procijenit ćemo što će se, odnosno koji dio prioritetno raditi”, kazao je ministar Lasić. Dodaje kako se najprije treba napraviti projektiranje prometnice.
“Projektiranje bi trebalo dati najbolje riješenje za ovu prometnicu, odnosno predložiti što napraviti kako bi se njezina kvaliteta poboljšala”, ističe Lasić. Iako je cijela prometnica u jako lošem stanju, najkritičniji dio je sam ulazak u Mostar (Kobilovača). Lasić je podsjetio da je jedno od rješenja, koje je ranije spominjano, za ovaj dio prometnica tunel kojim bi se izbjegli postojeći rizični zavoji te smanjila dužina putovanja.
“Tunel na ovom dijelu prometnice je jedno od rješenja. Međutim, tek treba utvrditi je li on i najbolje riješenje, odnosno koliko je to sve izvedivo”, kazao je Lasić. Dodao je i kako se očekuje da će u idućem razdoblju ovaj dio prometnice (Kobilovača) rasteretiti južna mostarska zaobilaznica na kojoj se početak radova očekuje uskoro. Inače, cesta Mostar - Čitluk - Ljubuški - granica RH (Bijača) je bila jedini cestovni pravac s kojim je povezan grad Mostar, a koji nije bio magistralni.
Opterećenost ceste
Prosječan godišnji dnevni promet (PGDP) na ovoj regionalnoj cesti je većeg intenziteta nego na nekim magistralnim cestama u prometnoj zoni grada Mostara. Na najopterećenijem dijelu ceste prosječan godišnji dnevni promet iznosi 13.526 vozila na dan (lzvor: Službena publikacija “Intenzitet prometa na mreži regionalnih cesta u HNŽ”). Na ovaj cestovni pravac se priključuju važni lokalni i regionalni pravci (R425 i R425a), a to je i prometna veza grada Mostara s Međugorjem - koje je značajno turističko hodočasničko mjesto.
Radi se i o najkraćoj prometnoj vezi grada Mostara s Makarskim primorjem. Spomenuta prometnica je i najbliža veza grada Mostara s novoizgradenom dionicom autoceste na koridoru Vc i međunarodnim graničnim prijelazom, a to je u Bosni i Hercegovini jedan od dva granična prijelaza za međunarodni cestovni promet putnika i roba, koji podliježe inspekcijskom nadzoru (rad 24 sata dnevno: Bijača (BiH) - Nova Sela (RH)). Duljina ceste iznosi 49 kilometara.
M. Medić Bošnjak / Vecernji.ba
