„S malinama je ista situacija kao i s drugim voćnim vrstama i ostalom proizvodnjom. Problemi su, jer kišno proljeće i naglo zagrijavanje kod maslinama je dovelo do jako loše oplodnje, posebice u maslinicima koji su kasnije cvjetali. U tim maslinicima biljke su se pripremale za cvatnju dok je bilo kišno vrijeme, čekajući neki sunčani dan, kad se to dogodilo onda je naglo zagrijalo tako da je jednostavno spalilo cvjetove i oplodnja je bila jako loša. Posebice na sorti oblica, a ove godine je problem i sa sortom leccino. To je iznenađenje, doduše sve zavisi od toga kad je cvatnja bila, nije cvatnja bila u isto vrijeme u Čapljini i Ljubuškom, gdje su moji glavni maslinici. Ja imam maslinik blizu kuće u Čapljini, začudo izvanredna je bila oplodnja i lijepo su ponijele, za razliku od ovih u Ljubuškom koje su podbacile“, sumira na osnovu svog iskustva Slavko Ramljak te dodaje da uz šarolik, odnosno tanak urod, maslinare muče i drugi problemi:

„Ove godine se pojavio i svrdlaš. Svrdlaš radi kad su visoke temperature, dakle i ono što se oplodilo napao je svrdlaš tako da se i to moralo rješavati. Mislim godina neće biti Bog zna kakva. Ono što je dobro, koliko vidim zbog kišne sezone, masline su jako izrasle, pripremile su se dobro, što bi trebalo biti značajno za iduću sezonu.“

Jure Miličić, zvani Jure Šperac, pionir novog vala maslinarstva u Hercegovini, koji ima maslinike u Ljubuškom i na Hvaru, na urod odnosno maslinu gleda može se reći s filozofskog stajališta:

„Treba reći da je maslina toliko pametna da mi ne možemo doći ni blizu njezinoj pameti, mi smo ti koji je koristimo, znaš, i ako je previše koristimo, zahvaljujući mineralnim gnojivima, onda je natjeramo da ona rađa, onda se iscrpi. Treba da i ona pauzira, godinu, dvije dana. Maslina kad se oplođuje predvidi kakvo će biti ljeto, hoće li biti sušno ili kišovito. Ako ostavi puno ploda i dođe suša, šta će ona – crknuti, ona odbacuje cijeli plod. Zato kad je režemo, ako je ozbiljno režemo, onda joj na taj način skinemo dosta ploda, tada bude i roda. Puno uvjeta, puno toga utječe na rod masline, a najveći uvjet to što je ona pametna. Ona ne da sebe, ona živi hiljade godina, a mi smo za nju u prolazu.

Normalno, gdje se koriste mineralna gnojiva i drugi načini prihrane, da je forsiramo dajući joj veću mogućnost za rod, pa nas ne treba razočarati da koja godina ne bude rodna. Tamo gdje se ide na ekološki uzgoj, gdje se koristi domaće gnojivo, ekološki sustav u svemu od rezidbe do đubrenja i branja, tu je rod manji, tu čekaš ono što se kaže - neku treću godinu da bude dobar rod, a ove dvije imaš za sebi začinit večeru, a one druge dvije da imaš malo i za prijatelje. To je istina u maslinarstvu. Maslina je postojana, ona radi kako ona radi, nju ne možemo prevariti, možemo sebe, ali nju ne. Ne treba se žalostiti, ako nije najbolje rodila, treba joj čestitati, treba dozvoliti da se i maslina odmori. E sad, što nije rodila, ona to zna, a mi možemo nagađati kiša, sunce, lito, ovo, ono. Ja znam jednu godinu, kad su meni masline najbolje rodile, kiša je padala svaki dan, kad je bila oplodnja. Isto znam idealno vrijeme, cvita koliko hoćeš, ali nije bilo roda. Čudne su to stvari, maslina je pametna biljka“, naglašava Jure Miličić.

Bilo kako bilo s urodom, uz tri postojeće do početka kampanje berbe maslina, Hercegovina bi trebala dobiti još dvije uljare po jednu u Neumu i Ljubuškom.

D. Musa/Radiopostaja Čapljina