- Mogućnost izbora legitimnih političkih predstavnika u institucije, a Predsjedništvo BiH i domovi naroda su upravo takve institucije, prirodno je pravo koje bi trebalo biti zajamčeno svakom konstitutivnom narodu, jednako kao i pravo svakog građanina da bira ili se kandidira. Osnovno pitanje koje treba postaviti je zašto je jedino Hrvatima to pravo uskraćeno, a još važnije pitanje je zašto netko uporno još pokušava zadržati mogućnost biranja Hrvatima političkih "predstavnika" - tvrdi Ljubić.

Ljubić kaže kako želi vjerovati da će se jesenski izbori održati po pravilima koja će "omogućiti bh. Hrvatima da sami sebi odaberu člana Predsjedništva".

Ranije je kazao da se više neće kandidirati za unutarstranačke i druge dužnosti, nego će se posvetiti upravo radu u HNS-u. O tome Ljubić kaže da nije po vokaciji političar, niti je ikada egzistencijalno bio ovisan o politici.

- Međutim, uvijek sam kao odgovorno društveno biće na ovaj ili onaj način sudjelovao u kreiranju i zastupanju političkih stajališta još od svojih studentskih dana u Zagrebu, od 1968. aktivno sudjelujući u tzv. hrvatskom proljeću, kasnije preko osnivanja HDZ-a u BiH 1990. pa do aktivnog rada u vladama u BiH od 1994., stranačkih funkcija u HDZ-u BiH, osnivanju i predsjedanju HDZ-a 1990, sve do danas.

U svakom periodu i na svakoj funkciji sam nastojao dati svoj maksimum. Kao utemeljitelj i dugogodišnji predsjednik HDZ-a 1990, zajedno sa suradnicima i simpatizerima smo stranku učinili respektabilnim političkim čimbenikom u BiH, koja je čitav period od izbora, niti šest mjeseci nakon osnivanja do danas, bila i ostala dio parlamentarne većine od općinske do državne razine.

Predsjedanje strankom je nadalje povezano s mnogim organizacijskim i promidžbenim zadaćama, što neminovno, a posebice u vrijeme izbora, podrazumijeva natjecanje pa ponekad i sukobljavanje, a ja upravo želim suprotno. Želim promovirati suradnju i sporazumijevanje - kazao je Ljubić.

FENA