Moj iskreni pozdrav svima vama nazočnima na čelu s mjesnim ordinarijem biskupom mons. Petrom Palićem, nadbiskupom koadjutorom vrhbosanskim mons. Tomom Vukšićem te biskupom u miru mons. Ratkom Perićem.
Odmah na početku izričem riječi zahvale papi Franji i dikasterijima Svete Stolice na iskazanom povjerenju i imenovanju biskupom kotorskim. Nadam se da ću unatoč svojim ljudskim manjkavostima i slabostima, uz Božju pomoć opravdati iskazano povjerenje. Moji iskreni pozdravi i sjedinjenost u duhu i molitvi idu trenutačnom administratoru Kotorske biskupije, nadbiskupu barskom mons. Rroku Gjonlleshaju, biskupu u miru mons. Iliji Janjiću, svećenicima, redovnicima, redovnicama i svem Božjem puku Kotorske biskupije. Bratski pozdrav upućujem i mons. Marinu Barišiću, nadbiskupu splitsko-makarskom i metropolitu i mons. Draženu Kutleši, nadbiskupu koadjutoru, kao i svim biskupima Splitske metropolije, kojoj pripada i Kotorska biskupija i radujem se budućoj suradnji na dobro Crkve Kristove. Bog nas stavlja na zajednički put jedne drugima. Stoga, poput Crkve iz apostolskih vremena, jednoga srca i duše, nastavimo, vjerno i odano nasljedovati Krista Gospodina u povjerenim nam dužnostima. Ne sumnjam da ćemo uz Božju pomoć, uz molitve i iskrenu suradnju, izvršiti svoje poslanje Crkve, posebno Krista Glave koji nas svakodnevno poziva i snaži svojim Svetim Duhom da pođemo za njim te riječju i životom svjedočimo Božju ljubav u svijetu.
Iz Mostara, grada na Neretvi, sjedišta Mostarsko-duvanjske biskupije i moje rodne Trebinjsko-mrkanske biskupije šaljem iskrene pozdrave dragim susjedima, svim žiteljima Kotorske biskupije, drage Boke, kao i zemlje Crne Gore u koju, ako Bog da, uskoro dolazim kao novoimenovani biskup.
Ovom prigodom zahvaljujem svima onima koji su me do sada, kao i onima koji će me od ovoga časa pratiti svojim molitvama: mojim pokojnim roditeljima, braći i sestrama, njihovim obiteljima, mojim bratićima i sestrićima – njihovim obiteljima, rodbini, prijateljima kao i svim vjernicima župa na kojima sam do sada djelovao, bilo u Hercegovini, Africi, Europi ili Canadi, posebno vjernicima župe Presvetoga Srca Isusova, Studenci, gdje trenutačno djelujem kao župnik.
Moram priznati da se pomalo osjećam poput Abrahama koji odlazi u nepoznati kraj, ali u povjerenju i odanosti poznatom glasu živoga Boga koji ljubi sve ljude i nikoga ne ostavlja sama, bez čijeg znanja i volje ne pada ni vlas s glave. U ruke se Njegove stavljam, pomalo zbunjen i u strahu, poput Marije i Josipa koji prihvatiše poziv u vjeri i nepokolebivo krenuše veličajući i slaveći Boga.
To je i moja želja, to su i moje molitve: krenuti s čvrstom vjerom i nadom u Presveto Trojstvo, Oca, Sina i Duha Svetoga, moleći zagovor Marije Majke Crkve, Sviju Svetih kojima je moja rodna župa Aladinići Dubrave posvećena, kao i sv. Mihovilu Arkanđelu, zaštitniku moje krsne župe Prenj Dubrave i rodne biskupije Trebinjsko-mrkanske.
Posebno molim Majku Božju Gospu od zdravlja, Gospu od Škrpjela, Svetu Mariju, Gospu od Milosti, sve Božje ugodnike i zaštitnike, svece i blaženike Kotorske biskupije na čelu s velikim ispovjednikom sv. Leopoldom Bogdanom Mandićem.
Neka nas sve Duh Božji po ravnu putu vodi.
✠ Ivan Štironja
Ika.hkm.hr