Primanja po županijama

gledano po županijama, postoje određene razlike u visini plaća zaposlenih u javnoj upravi. Ipak, mnogo više pozornosti privlači činjenica da su neto plaće zaposlenih u javnoj upravi značajno veće u odnosu na ostatak ekonomije.

Sarajevska javna uprava je najviše i naplaćivala, uostalom, imaju i najvišu prosječnu plaću. Oni su za mjesec dana rada u uredu primali u prosjeku 1357 KM. Slijede zaposleni u Upravi HNŽ-a koji mjesečno primaju 1180 KM, USŽ (1150 KM), ZHŽ (1081 KM), HBŽ (1055 KM), TŽ (1047 KM), BPŽ (1020 KM), ZDŽ (1013 KM), SBŽ (981 KM), dok najmanje primaju zaposleni u javnom sektoru u Posavskoj županiji (929,80 KM). Inače, najveća stavka tekuće potrošnje su izdvajanja za plaće i druge naknade zaposlenih.

Razina javne potrošnje u FBiH u usporedbi s mnogim zemljama je relativno visoka i iznosi 6,9 posto. Viša potrošnja zabilježena je jedino u Crnoj Gori, gdje iznosi visokih 11,6 posto. Ono što posebno zabrinjava jeste dosta visok udio plaća i naknada u strukturi potrošnje, odnosno udio izdataka na robe i usluge. Dok Federacija za plaće izdvaja 13 posto, najviše od susjednih zemalja izdvaja Albanija 5,3 posto.

Potrošnja i dalje raste

Umjesto da se udio javne potrošnje smanjuje, izdvajanja za ovu namjenu su u stalnom porastu. Inače su rasla brže u odnosu na ukupnu potrošnju. Tako su, primjerice, u 2006. godini ova izdvajanja činila 27,3 posto ukupne potrošnje, da bi do 2011. godine narasla na oko 29 posto, što je pak rezultat kompleksnog uređenja zemlje, ali i neodržive prakse zapošljavanja u javnom sektoru. Tako se, primjerice, broj zaposlenh na državnoj razini povećao s oko 5000 u 2004. na 22.400 u 2012. godini.

Večernji.ba