Imali rezerve
Dio ih je imao rezerve u repromaterijalu, dio se preorijentirao na stajsko gnojivo. Neki su nastavili proizvodnju na rubu rentabilnosti.
No, jedno je sigurno – rast cijena inputa mogao bi se dugoročno odraziti na proizvodnju od Neuma sve do Gradiške i Bijeljine, odakle na čapljinsku veletržnicu stiže domaća roba.
Uvozna ionako nema limita. Jedno od velikih iznenađenja je cijena češnjaka koji se, kao i lani u ovo doba, prodaje po 4 (rinfuza) pa do 8 KM (vijenci).
Blitva je čak i jeftinija – od 0,70 do 1 KM, jeftinija je i zelena salata, tzv. kristalka je samo od 0,70 do 1 KM, tzv. puterica od 1 do 1,50 KM, kao i špinat – od 0,80 do 1 KM, a i raštika od 1,50 do 2 KM.
Slično vrijedi i za mrkvu, koja je od 1 do 1,20 KM, ciklu – od 0,80 do 1 KM, različite vrste tikava, tzv. kruškara, hokaido i butternut su od 0,50 do 1,50 KM.
U razini prošlogodišnjih su cijene cvjetače – od 1,40 do 1,50 KM, kelja – od 1 do 1,20 KM, brokule – od 2,50 do 3 KM, pa i kupusa – od 0,50 do 0,80 KM po kg. Kupus za zimnicu ispred veletržnice nešto je skuplji – od 1 do 1,20 KM po kg, piše vecernji.ba.
Kad gledamo cijelu godinu, konstantno višu cijenu nego lani imale su rajčice, paprike, rog-paprike i krumpiri, a cijene ostalog povrća nisu značajnije odstupale. Bilo je povremenih iskakanja iz prosjeka, ali bi to obično kratko trajalo, kaže Grgo Matić, stalni prodavač na čapljinskoj zelenoj burzi oko 25 godina, te dodaje kako je slično i s voćem.
Inače, krumpiri su trenutačno od 0,90 do 1,40 KM, posljednje zalihe rajčica od 2,50 do 3 KM, paprike od 2 do 3 KM, rog-paprike od 1,50 do 3 KM… Kod voća orasi u ljusci su, kao i lani, 5 KM, bademi od 5 do 7, suhe smokve od 4 do 8 KM, kivi od 0,70 do 1,20 KM, divlji šipci od 1 do 1,20 KM.
Za nijansu su skuplje domaće jabuke – od 0,80 do 1,50 KM i kruške – od 1,20 do 5,90 KM. Postojane su i cijene voća “iz Neretve” – mandarine su od 0,70 do 1,20 KM, limun od 2,50 do 3 KM, grejp 2 KM…
Poskupjeli sir, riba…
Navedene cijene su za voće i povrće na veliko, nema razmjeravanja na kilogram-dva, nego se prodaju cijele gajbe ili druga pakiranja.
No, i tako se kupcu isplati. Što se prodaje tiče, proizvođači i stalni prodavači ističu kako je bilo dobro do nedavnih kiša, koje su zaustavile potražnju, njihova očekivanja su da bi prvi mrazovi mogli potaknuti rast cijena zeleni.
Može se naglasiti da statistika ovih dana licitira, kako su u BiH na godišnjoj razini najviše poskupjeli hrana i bezalkoholna pića – 25,9 posto, no to se, očito, ne odnosi na proizvode s domaćih njiva i voćnjaka.
Osjetno skuplja na čapljinskoj veletržnici su drva za ogrjev, a u nešto manjoj mjeri sir, riba…
Dušan Musa / Večernji list
