Još jedna teška godina
- Već nekoliko godina zaredom vladaju ekstremne temperature. Ovu kišu posljednjih dana nije vrijedno ni spominjati jer neće pomoći popravljanju lošeg stanja koje traje od ranije. Najvjerojatnije slijedi suša i novi problemi. Zime nije bilo, niti je bilo snijega koji je zaštitni pokrivač za pšenicu - kažu ratari koji sa strepnjom gledaju prema nastavku sezone. Vrijeme nije dobro ni za voće. Predsjednik Udruge voćara u RS-u Dragoje Dojčinović zabrinut je zbog cvjetanja voćki. - Dovoljan je samo jedan dan da minus bude velik i cijela godina za voćare može se smatrati izgubljenom, voća neće biti. Ni ovakvo vrijeme nije nimalo dobro jer je za očekivati da će rod biti prepolovljen. Ovakve klimatske promjene sve kulture neće uspjeti iznijeti - kazao je. A proteklih dana bilo je govora i o pčelama. Mnoštvo ih je uginulo, pčerali su u panici jer je njihovo bogatstvo dezorijentirano zbog ovakvog vremena. Jedan od najangažiranijih pčelarskih stručnjaka u BiH Goran Mirjanić savjetuje kako postupiti u ovakvom vremenu. - Pčele troše zalihu iz košnica pa masovno ugibaju. Vrijeme ih zbunjuje i ne znaju se hraniti, zato je potrebno obvezno davati zimsku pogaču pčelama. Također, pčela kada izkonzumira prethodnu pogaču, najlon ne treba baciti. Ispod tog najlona stvara se kondenzat i pčeli se omogućuje lakša komzumacija nove, danas dodane pogače. Na taj način se može smanjiti utjecaj loših klimatskih prilika jer je potrebno da pčelinja društva osjete što manju promjenu jer teško je reći kada zima može i hoće li pokazati zube u sljedećem razdoblju - kazao je ovaj stručnjak.
Uvjeti zaraze izraženi
Također, već se govori o najezdama muha, komaraca i ostalih kukaca. - Dugi valovi klimatskih promjena stravično su uočljivi i što se tiče kukaca uvjeti za njihovo povećanje su izraženi - kazao je za BHRT poznati entomolog Boro Pavlović. Zbog neadekvatnih uvjeta u kućnim sušionicama propalo je mnogo suhog mesa ove sezone. Unatoč pesimističnim prognozama, uvaženi bh. akademik i dr. poljoprivrednih znanosti Taib Šarić ističe da nije sve tako crno kako na prvu izgleda. - Ako nastupi toplije razdoblje biljke mogu duže živjeti, fotosinteza bi bila mnogo veća. Stoga, mogao bi se ostvariti san ovdašnjih zemljoradnika, a to su dvije žetve godišnje. Primjerice, u jednoj godini bi se mogla dobiti oba prinosa i kukuruza i pšenice na jednom zemljištu - istaknuo je Šarić.
Ž. A./Večernji.ba