Iskra, slovenska proizvodna grupacija, vlasnik je za sada dvije velike hrvatske proizvodne tvrtke s očekivanim ukupnim prihodom u 2022. na razini oko 280 milijuna eura nastavlja snažni investicijski ciklus novim ulaganjima u 2023. godini.
Pored redovnih investicija u svim sastavnicama započeto je i ulaganje u projekt izgradnje nove tvornice na građevinskoj parceli od 25.000 m2, u sklopu koje će raditi nova hala veličine 15.000 m2 – u Bosni i Hercegovini. Za te se aktivnosti predviđa novo zapošljavanje, a posrijedi je ukupno do 500 zaposlenika, piše Poslovni.hr.
To znači da će u fazi širenja poslovanja Iskre u BiH gdje već radi jedan pogon sa 100 ljudi, realizacijom ovog projekta broj zaposlenika u grupaciji Iskra porasti za oko 30 posto, odnosno sa sadašnjih 1.700 na uskoro oko 2.200 ljudi. Može se reći i da Iskra ovim jača vlastiti položaj u regiji i u svijetlu očekivane integracije BiH u Europsku uniju.
-Planiramo završetak gradnje nove tvornice do kraja 2023. i zapošljavanje još do 500 ljudi - rekao je za Poslovni.hr ugledni slovenski poduzetnik Dušan Šešok, u vlasništvu čije obitelji u okviru ove grupacije, pored matice slovenske Iskre i zagrebačke Elke uspješno posluje i Iskra brodogradilište 1 u Šibeniku.
Govoreći o novom projektu, Šešok je naveo kako je posrijedi Iskrino ulaganje na lokaciji u njihovom vlasništvu u gradu Laktaši, poznatom i kao termalnom lječilištu u sjeverozapadnom dijelu BiH, te najavljuje da se 2024. planira njezino otvaranje i početak rada.
Poslovni.hr navodi kako će u Laktašima slovenski proizvođač investicijom procijenjenom na oko 15 milijuna eura proširiti proizvodne aktivnosti u svom dominantom elektro biznisu, ali očito s predviđenim ciljem optimizacije u uvjetima nižih troškova poslovanja. Kad je riječ o investicijskom ciklusu, važno je reći i zašto se centar pažnje Iskre sad seli na Istok.
Tamo će na poslovanje utjecati čimbenici kao što je niža cijena električne energije (80 eura po MWH), zatim niži troškovi rada i oporezivanje rada, ali jednako se važnost pridaje općenito povoljnijem poreznom sustavu, uključujući nižu stopu oporezivanja dobiti u odnosu na Sloveniju koja inače ima najveće oporezivanja rada u EU.
-U RS plaća se porez na dobit po stopi od 10 posto, a u Sloveniji – 19 posto. Ali, aktualne namjere u sklopu najavljene porezne reforme u smjeru su daljnjeg povećanja poreznog opterećenja dobiti i imovine u Sloveniji, navodno u korist nižih poreza na rad.
Kao poduzetnik to smatram neprihvatljivim jer ni jedna država u EU ne diže poreze u ovoj situaciji tako da Slovenija iskače iz postojećih politika u člancima EU.
Vode se rasprave i o podizanju minimalne plaće za 100 eura. Držim da se plate trebaju regulirati kroz odnos ponude i potražnje koji vlada na tržištu. Naime, ako se tako administrativno krenu povećavati plaće, to će biti generator za novi ciklus rasta inflacije koja je i inače najveći problem u poslovanju europsk
