Proizvodnja hrane strateški je prioritet koji je dobio na važnosti upravo u vremenima kojima svjedočimo, a u kojima izniman rast cijena, počevši od inputa pa do samih proizvoda, rezultira snažnijom potrebom za konkurentnijom proizvodnjom i jačanjem kapaciteta domaće prehrambene industrije.

Potpora

Selo je upravo prva i najvažnija karika u tom procesu, a iz detalja projekta koji je Večernji list dobio iz Ureda Svjetske banke u BiH vidljivi su konkretno postavljeni ciljevi koji uključuju razdoblje do kraja 2027. godine, a pritom su definirane i dvije glavne komponente – povećanje otpornosti poljoprivrede, kao i poboljšanje poljoprivredne produktivnosti, prilagođavanje klimatskim promjenama i jačanje veza s tržištem. Prva komponenta pritom pretpostavlja poboljšanje učinkovitosti, otpornosti i sljedivosti proračunskih sredstava entiteta dodijeljenih sektoru poljoprivrede, pružanje relevantnim institucijama pristupa ključnim informacijama i podacima za programiranje politike, uključujući klimatski pametnu poljoprivrednu politiku i planiranje prilagođavanja/ublažavanja, jačanje kapaciteta ministarstava poljoprivrede da prilagode svoju potporu sektoru kao odgovor na šokove, uz usklađivanje sa zahtjevima EU-a. Također, financirat će se i jačanje savjetodavne usluge u poljoprivredi kako bi se poboljšalo širenje znanja, uključujući korištenje novih tehnologija.

U sklopu ovoga cilja definirane su i dvije potkomponente – unaprjeđenje poljoprivrednih informacijskih sustava, kao i potpora poljoprivredi otpornoj na klimu.

Druga, financijski snažnija komponenta odnosi se na potporu razvoju lanca vrijednosti vođenog privatnim sektorom, poboljšanje produktivnosti i transfera poljoprivredne tehnologije, poboljšanje upravljanja poljoprivrednim vodama, uključujući usvajanje sustava za navodnjavanje pod pritiskom i poboljšanje pristupa tržištu.

Potkomponenta se odnosi na jačanje lanaca vrijednosti i razvoj produktivnih partnerstava, a kroz nju će se osigurati odgovarajući grantovi za poticanje ulaganja privatnog sektora u zelenu i efektivnu vrijednost, razvoj lanca i produktivna partnerstva između proizvođača i agrobiznisa (prerađivača i agregatora) u raznim poljoprivrednim podsektorima s dobrim ekonomskim i potencijalom otpornosti/prilagođavanja (npr. voće i povrće, mliječni proizvodi, stočarstvo). Odgovarajući grantovi bit će dodijeljeni agregatorima (izravnim korisnicima), koji su zastupljeni od bilo kojeg poslovnog subjekta koji rukuje i/ili nabavlja poljoprivredne proizvode (npr. privatni sabirni centri, prerađivači poljoprivrede, zadruge, klasteri, udruge proizvođača) te koji će izravno surađivati i povezivati se s proizvođačima podržavanjem, među ostalim, nabave inputa.

U samom opisu potencijala bosanskohercegovačke proizvodnje hrane posebno se ističe činjenica kako komparativna prednost sektora poljoprivrede u BiH leži u njegovoj bliskosti zajedničkom tržištu EU-a.

Prednosti

BiH je konkurentan proizvođač krumpira, krastavca i kupusa. Također je među najkonkurentnijim proizvođačima malina i šljiva, ali i jabuka, trešanja, breskvi i jagoda. Međutim, kako konstatira Svjetska banka, unatoč svom značaju i komparativnim prednostima, sektor poljoprivrede posluje ispod svojih potencijala. Poljoprivredni sektor u BiH karakterizira rascjepkanost zemljišta, niska produktivnost i niska konkurentnost proizvoda, osim onih gore istaknutih. Razvoj sektora koči veliki broj poljoprivrednih gospodarstava i vrlo fragmentirane male poljoprivredne parcele. Pritom više od 50 posto svih farmi posluje na manje od 2 hektara. Na razvoj poljoprivrednog sektora u BiH sve više utječu posljedice klimatskih promjena i zahtijevat će zeleni prijelaz kako bi bio otporniji. Sektor mora biti bolje pripremljen, u smislu politike, institucija i infrastruktura, za suočavanje s višestrukim proizvodnim i tržišnim rizicima. Poljoprivreda i ruralni razvoj BiH moraju biti usklađeni s najboljom praksom EU-a, poruka je iz dokumenta Svjetske banke.

Komentirajući ovaj program, ali i uopće potporu međunarodnih financijskih institucija, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo ističe kako je riječ o iznimno značajnoj pomoći. Međutim, postavio je pitanje na koji način učinkovito provesti mjere potpore, kazavši kako u BiH ne postoji jedinstvena adresa za to pitanje, a isto tako zemlja još uvijek nema poljoprivredni popis.

Dario Pušić / Večernji list