Veliki petak

Veliki petak je vrhunac godišnje pokore. Taj dan svatko posti na način "sušenja" i moli 33 Isusove krunice. Stariji bi popili čašu crnog vina na uspomenu prolivene krvi Isusove i držalo se da će se to vino pretvoriti u krv. Svi oni koji su mogli ići na Humac, išli su na obrede Velikog petka.  Na Veliki petak svečano se pjevala muka Isusova i ljubio se izloženi križ koji je dvanaest dana bio pokriven ljubičastim platnom. Obredi Velikog petka su bili vrlo ganutljivi. Kroz korizmene petke nekad, kao i danas, išlo se na Humac gdje se u popodnevnim satima odvijala pobožnost Put križa. Također, nedjeljama prije pučke mise održavala se ova pobožnost.

Velika subota

U crkvenom bogoslužju, u stara vremena, liturgijski obredi su se održavali u jutarnjim satima. Malo je naroda išlo na obrede, pogotovo oni koji su stanovali podalje od župne crkve. Poslije liturgijskih običaja Velike subote, obavljao se blagoslov jela. Tako su naše majke nosile na Humac hranu na blagoslov. Na Uskrs bi svatko dobio blagoslovljeno jaje. Njima bi se "tucalo", a zatim jelo. Prije nego se počelo jesti, molilo se Vjerovanje i pazilo da nijedan komadić blagoslovljenog jela ne padne na zemlju. Time je završavao dugi korizmeni post.

Uskrs

Tri posljednja dana nisu zvonila crkvena zvona, a umjesto njih čegrtaljke su oglašavale kad počinju crkveni obredi. Sada na uskrsnoj misi zvona svečano zvone, a u novije vrijeme i na polnoćki. Na sam dan Uskrsa ori se ganga, sviraju svi postojeći instrumenti, kao da je sve oživjelo. Toga dana je bilo sve svečano, jer je to najveći kršćanski blagdan.

Bolji Ljubuški