Koje osobne podatke i fotografije po mišljenju stručnjaka ne bi trebalo objavljivati? Privatnosti na internetu u pravom smislu te riječi nema, kaže sudski vještak za telekomunikacije Đuro Lubura, a građani još nisu svjesni da je sve što napišu javno izgovorena riječ i da se trebaju ponašati kao da to pišu za novine.
– Na društvene mreže ne bi smjeli stavljati adresu i datum rođenja zbog moguće krađe identiteta. Roditelji ne bi smjeli dopuštati djeci mlađoj od 13 godina da otvaraju profile. Mnogi ne znaju da objavljeno na internetu ostaje zauvijek jer podaci i, kad se obrišu, ostaju pohranjeni. Ne možete na društvenim mrežama komentirati šefove i interne stvari iz tvrtke, koje mogu biti poslovna tajna. Mladi nisu svjesni kad stavljaju fotografije na kojima se opijaju da im to 10 godina poslije može naštetiti jer će ozbiljni poslodavci proučavati njihove navike i sklonosti – govori Lubura.
"Djeca ne shvaćaju da im golišava fotka može naštetiti"
Psihologinja, prof. dr. Gordana Buljan Flander ističe da djeca u pubertetu isprobavaju različite identitete pa žele biti i u seksualiziranim ulogama. Ali...
– Orijentirani su na sadašnjost i ne percipiraju budućnost pa, ako su stavili golišavu fotku, ne shvaćaju da im to može naštetiti. Treba ih učiti rizičnim ponašanjima na internetu kao što ih učimo rizičnom ponašanju na cesti. Ako roditelji stavljaju privatne fotografije na FB, djeci šalju poruku da privatno može biti javno, ako pišu uvredljive komentare, mogu to očekivati i od djece. I oni koji lajkaju sadržaje kojima se nekog vrijeđa sudionici su u nasilju. Tehnologija je djeci dala moć, a ne informacije i odgovornost. Djeci kažem: ”Kad hoćete staviti fotografiju na internet, promislite tri puta želite li da je vide vaši roditelji i vama bitne odrasle osobe” – govori dr. Buljan Flander.
Rizično ponašanje
Prof. psihologije Mirjana Nazor drži da smo izgubili orijentaciju što je privatno, a što javno.
– Ako netko stavi na Facebook profil fotografije s vjenčanja, to je stvar dviju odraslih osoba, ali mislim da nije u redu da roditelji na internet stavljaju fotografije djece. Dijete nije vlasništvo roditelja i, kad odraste, moglo bi time biti nezadovoljno – kaže Nazor.
Dječja pravobraniteljica Ivana Milas Klarić, na upit kako zaštiti maloljetnice koje na profile stavljaju seksualizirane fotografije, odgovara: – Neke djevojčice nisu svjesne koliko je to rizično i što bi se dalje moglo događati s njihovim fotografijama. Roditelji trebaju razgovarati s njima o tome i nadzirati ih kako koriste internet. Opća seksualiziranost u javnom prostoru utječe na stavove i ponašanja mladih. Škole trebaju provoditi programe prevencije vršnjačkog nasilja i cyberbullyinga i učiti djecu sigurnijem korištenju interneta. Kad djeca objave fotografije, to ne oslobađa odgovornosti počinitelja koji ih dalje objavljuje. To ima elemente kaznenog djela povrede privatnosti djeteta.
Sutkinja za mladež Lana Petö Kujundžić smatra da, ako djevojčica od 14 godina stavi na profil fotografiju na kojoj je u toplessu, Facebook bi i sam trebao maknuti tu fotografiju.
Večernji.hr
