Svoje pravo birači mogu ostvariti na 6337 biračkih mjesta, 79 ih je u inozemstvu, a 6258 u Hrvatskoj. U inozemstvu se glasuje u 49 država, prva birališta otvorena su u Australiji. Na biračkome mjestu broj 23 u Zagrebu jutros je glasovao i premijer Zoran Milanović.
"Neke će političke opcije profitirati na protestnim glasovima"
Premijer je sa suprugom jutros glasovao na izbornom mjestu u Krajiškoj ulici, nakon čega je novinarima kazao kako će rezultati današnjih izbora za Europski parlament biti prolazno vrijeme koje treba uzeti u obzir. Vidjet ćemo, ovo je prolazno vrijeme koje treba uzeti u obzir, rekao je Milanović, upitan kakvim bi rezultatom bio zadovoljan.
Očekuje da će neke političke opcije malo profitirati na protestnim glasovima. Nadam se da ljudi shvaćaju za što se danas glasuje. Volio bih da odaziv bude malo bolji, ali bojim se da se to neće dogoditi, rekao je premijer.
Hrvatska na izbore izlazi pod dojmom katastrofalne poplave koja je prije tjedan dana pogodila istočnu Slavoniju. No, nadležna izborna tijela učinila su sve da i biračima koji su morali napustiti svoje domove danas omoguće glasovanje, ako to žele.
U Hrvatskoj je i danas na snazi izborna šutnja, do 19 sati zabranjena je svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena rezultata, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora.
Prve izborne rezultate Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavit će poslije 23 sata, nakon što se u svim članicama Unije zatvore birališta, jer Talijani mogu glasovati do 23 sata. Naime, zakonom je na razini Europske unije propisano da države članice ne smiju objavljivati rezultate prije nego što se zatvore biračka mjesta u državi čiji birači posljednji glasuju.
Prve rezultate DIP će objaviti na konferenciji za novinare te na internetskim stranicama (www.izbori.hr). Podatke o izlaznosti birača DIP će objaviti danas u dva navrata, s podacima do 11 odnosno 16 sati.
Izbore prati više od šest i pol tisuća promatrača, 335 ih je iz dviju nevladinih udruga, ostali su stranački.
Procjenjuje se da će euroizbori Hrvatsku stajati 60-ak milijuna kuna.
Europarlamentarci se biraju sustavom preferencijalnoga glasovanja, što znači da građani, osim određene liste, mogu zaokružiti i određenog kandidata s liste za koju glasuju. Preferirani glasovi vrijede samo ako pojedini kandidat dobije najmanje deset posto glasova koje je osvojila njegova lista. Cijela zemlja je jedna izborna jedinica, a izborni prag iznosi pet posto.
Izbori za Europski parlament ovih se dana održavaju u svih 28 država članica Unije, a bira se 751 zastupnik na manadat od pet godina. Izravni izbori za Europski parlament održavaju se od 1979. godine. Države članice u Parlamentu mogu imati najmanje šest zastupnika, a najviše 96, proporcionalno broju stanovnika.
Kao i prošle godine, pretpostavlja se da će i ove izbore obilježiti niska izlaznost. S ovim problemom ne susreće se samo Hrvatska nego i ostale zemlje članice. Iako se Bruxelles čini daleko, u Europskom parlamentu donose se odluke koje će utjecati i na živote građana Hrvatske. Europski parlament je tijelo koje zastupa otprilike 500 milijuna građana iz dvadeset osam država članica Europske unije. To je jedina institucija Unije čije članove izabiru izravno njezini građani.
Koliko god birači s pravom bili razočarani u domaće političke elite, euroizbori izvrsna su prilika da svi na neposredan način jasno pokažu kako je Hrvatska u punom smislu ravnopravna članica Europske unije, a njezini građani Europljani koji žele biti angažirani u donošenju odluka o tome u kakvoj Uniji žele živjeti.
HRT
