Sela Vojnići i Šipovača u ljubuškoj općini prednjače po proizvodnim količinama, a upravo iz tog razloga posjetili smo ih te, kao po običaju, zatekli vrlo radnu atmosferu.

Slaba komunikacija

Da vremena nisu dobra, posebice za poljoprivredu, tvrde svi naši sugovornici, ali unatoč tomu rade, proizvode i na kraju se muče prodati svoju robu. Najvećim problemom mnogi od njih smatraju nemogućnost plasmana robe na tržište Europske unije, a dok se to ne promijeni, perspektivu u poljoprivredi nitko ne vidi.

Vinko Ćutuk, jedan od poljoprivrednih proizvođača koji se ovim poslom bavi cijeli svoj život, kaže nam kako je prije sve bilo isplativije, dok je danas isplativost vrlo upitna.

“Slaba je komunikacija. Čim mi ne možemo sa svojom robom u Hrvatsku, nije to više to. Ali, eto, sadimo, radimo, mučimo se… Ovdje u Vojnićima se krumpir najranije posadi u cijeloj državi, ali to nama ova ovdašnja klima dopušta. Ako ne dođe led i mraz, bit će dobra godina”, kazao nam je Ćutuk, dodajući kako se proizvođači snalaze na razne načine samo kako bi plasirali svoju robu na tržište.

Tako, primjerice, ako ne uspiju plasirati sve proizvedeno pod mladim krumpirom, taj se isti krumpir prodaju tijekom ostatka godine. Kao svjetlo na kraju tunela, Vinko Ćutuk, ali i ostali proizvođači, vidi u mogućnosti izvoza robe na tržište Europske unije, što bi vjerojatno dovelo do omasovljenja proizvodnje, ali i do obnove radnih strojeva, koji su već dotrajali, a nitko nema sredstava ulagati u nove.

Zeleno svjetlo za izvoz

Procjene su da bi se u Vojnićima moglo kao i prijašnjih godina proizvesti oko tri tisuće tona krumpira, dok proizvedene količine na razini općine iznose šest ili sedam tisuća tona, ovisno o godini, dok cijela županija u najboljim uvjetima proizvodi deset tisuća tona.

Pet tisuća tona izvezene robe su realna očekivanja, jer bi samo te količine cijenom zadovoljile proizvođače.

Dopredsjednik Udruge poljodjelaca u Zapadnohercegovačkoj županiji Miro Ćutuk cijelu situaciju oko plasmana robe smatra teškom, iako se svi u Udruzi maksimalno trude, od općinske, županijske i državne razine, a sa svojim ciljevima dolaze i do Europskog parlamenta.

“Znamo vrlo dobro da ako ne bude izvoza u zemlje Europske unije, da će plasman biti vrlo loš ili nikakav. Međutim, imamo nadu i obećanja. Sve smo uradili onako kako je od nas zahtijevala europska podkomisija za poljoprivredu, sada je sve na njima, odnosno na njihovu zasjedanju, na kojem treba biti donesena odluka, odnosno dano zeleno svjetlo poljoprivrednicima u BiH da mogu izvoziti”, mišljenja je Ćutuk.ˇ

Dnevni list