U ukupnom broju prijava 29 posto nuspojava ispunjavalo je kriterije za ozbiljnu nuspojavu, pri čemu je 28 slučajeva prijavljeno zbog sumnje da su izazvale smrt bolesnika.
Te su se sumnje uglavnom odnosile na bolesnike s teškom osnovnom bolešću, a tek je jedna prijava stigla od obitelji umrloga.
Lani je u odnosu na 2013. zabilježeno manje prijava da je nuspojava nekog lijeka izazvala invalidnost kod osobe koja ga je koristila, ali je zato zaprimljeno stotinu prijava više (376) u kojima se sumnjalo da su nuspojave dovele do hospitalizacije bolesnika.
Prijave su se najviše odnosile na nuspojave lijekova za kardiovaskularne bolesti te onih za liječenje sustavnih infekcija i cjepiva, dok su se na trećem mjestu po prvi puta našli citostatici, koji se koriste u liječenju malignih bolesti.
Taj podatak u HALMED-u objašnjavaju povećanim prijavljivanjem nuspojava liječnika iz nekoliko bolničkih centara, prije svega iz KBC-a Rijeka i KBC-a Sestre milosrdnice, koji su prepoznali važnost praćenja sigurnosti primjene lijekova. Ističu pritom kako povećani broj prijava nije utjecao na omjer koristi i rizika ni za jedan citostatik.
Najčešće nuspojave bile su mučnina, osip, proljev, svrbež, omaglica, glavobolja i povraćanje, što je karakteristično za klasične sintetske lijekove. Riječ je o nuspojavama koje su vidljive i vremenski su povezane s uzimanjem lijeka, a nakon prestanka korištenja lijeka najčešće nestaju.
Nuspojave najviše prijavljuju liječnici
Nuspojave i dalje najviše prijavljuju liječnici (53 posto), iako je taj broj u 2014. bio nešto manji nego u 2013. godini, dok su u 187 slučajeva prijave podnijeli pacijenti. Nastavljen je trend rasta broja prijava od ljekarnika (37 posto), su u HALMED-u nezadovoljni brojem prijava nuspojava koji dolazi iz bolničkih ustanova.
Najviše prijava, njih 2658, odnosilo se na lijekove, 276 na cjepiva, a 20 na dodatke prehrani, dok se 158 prijava odnosilo na neočekivanu nuspojavu nekog lijeka iz kliničkih ispitivanja koja se provode u Hrvatskoj.
Predsjednik Hrvatskog društva za kliničku farmakologiju i terapiju Dinko Vitezić kaže kako se praćenju nuspojava lijekova danas posvećuje daleko više pozornosti nego prije desetak godina, te ističe važnost educiranja i poticanja zdravstvenih radnika, ali i pacijenata, na prijavljivanje.
"Smisao je prijavljivanja nuspojava da se primjenom nekog lijeka kod velikog broja pacijenata, kada ga uzimaju stotine tisuća ljudi, utvrde moguće nuspojave kojih nije bilo tijekom kliničkog ispitivanja lijeka, kada ga je koristio ograničeni broj pacijenata, te da se na temelju toga procjeni treba li ostati u kliničkoj primjeni ili ga treba povući s tržišta", kaže Vitezić.
Svaki liječnik ocjenjuje koja je terapija najbolja za njegova pacijenta, no neočekivane nuspojave su moguće, kao u situacijima istodobnog uzimanja veće količine lijekova, što je uglavnom slučaj kod starijih osoba, ali i u interakcijama s bezreceptnim lijekovima, hranom i sl.
Hrvatska na 16. mjestu među 115 zemalja
HALMED navodi da se Hrvatska lani po kvaliteti praćenja nuspojava svrstala na 16. mjesto među 115 zemalja koje sudjeluju u programu praćenja sigurnosti lijekova Svjetske zdravstvene organizacije, iako smo u odnosu na 2013. pali za dva mjesta.
"Hrvatska se zadnjih deset godina prema broju i kvaliteti prijava nuspojava nalazi među prvih 20 zemalja svijeta ali nastavljamo unapređivati sustav kako bi pacijentima lijekovi bili dostupni na najsigurniji način", kaže Darko Krnić, glavni koordinator Nacionalnog centra i farmakoepidemiologije pri HALMED-u.
Svaka spontana prijava, dodaje Krnić, važna je za stalnu sigurnosnu procjenu lijekova i cjepiva pa se stoga uvijek iznova naglašava važnost prijave svake sumnje na nuspojavu lijeka i cjepiva zdravstvenih radnika i pacijenata.
Slobodna Dalmacija
