I dok zemlje u regiji maksimalno koriste blagodati pretpristupnih fondova, u BiH iznova isti scenarij. Ponavlja se situacija iz razdoblja od 2007. do 2013. godine, kada je BiH izgubila stotine milijuna eura iz pretpristupnih fondova.
''Za razdoblje 2014. do 2020. na godišnjoj razini planirani iznos sredstava koje će Europa dati BiH je preko 100 milijuna eura, a izgubit ćemo preko 600 milijuna eura", tvrdi Duljko Hasić, ekonomski analitičar VTK BiH.
Razlog je nedjelovanje vlasti BiH na usvajanju okvirnog državnog dokumenta i uspostavi efikasnog mehanizma koordinacije.
Marina Kavaz-Siručić, glasnogovornica Direkcije za europske integracije BiH, kaže da bez ispunjenja tog uvjeta ne mogu početi formalne konzultacije sa sudionicama procesa programiranja što je prvi korak u ovom poslu. Drugi uvjet koji važi za sve zemlje korisnice IPA sredstava jeste postojanje sveobuhvatnih sektorskih strategija.
Jedna od sektorskih strategija koju BiH nikada nije usvojila je i Strateški energetski dokument BiH. Da smo to učinili do kraja 2013. godine, sav novac iz IPA-e 2 mogao je biti usmjeren u energetski sektor, piše Federalna.ba.
"Ako tih papira nema, odnosno ako tih strategija na razini države nema, onda nema ni novca. Samo entitetske strategije nisu dovoljne - treba da je usvojen neki papir, bilo kakav, kratak, koji ima naslov državna strategija", podsjeća Janez Kopač, direktor Tajništva Energetske zajednice.
A nije tajna da je upravo odrednica državni razlog za neusvajanje bilo kakvog, pa i strateškog energetskog dokumenta.
"Osnovni problem je, i to traje od 2008. godine, da predstavnici entiteta RS nisu željeli raditi na izradi jednog takvog dokumenta", kaže Erdal Trhulj, ministar energije, industrije i rudarstva FBiH.
Željka Cvijanović, premijerka RS-a, kaže da je nepobitna stvar da nailazi na cijeli niz problema svaki put kada se usvajaju određene stvari na razini BiH. "Ono što mene osobno zanima u ovom trenutku jeste da sustav RS-a funkcionira besprijekorno", ističe ona.
A zbog pravljenja države u državi sve će rezultirati nesagledivim ekonomskim, financijskim i socijalnim posljedicama po BiH.
Hasić naglašava da se postavlja pitanje do kada će vlasti BiH to raditi i tko se ima pravo poigravati s ekonomskom budućnošću građana.
Nećemo ili ne znamo povući sredstava iz pretpristupnih fondova, ali znamo i hoćemo krpiti proračune iz zajmova skupih kredita. Paradoks svojstven samo BiH, piše Federalna.ba.
