Stjepan Primorac bio je dugogodišnji direktor hotela Brotnjo u Čitluku. Od 1. siječnja 2018. godine je direktor hotela Bigeste u Ljubuškom. Predsjednik je Turističkog klastera Hercegovina od njegovog osnivanja 2013. godine. Također je i predsjednik udruženja za turizam pri privrednoj/gospodarskoj komori FBiH od 2016. godine. Aktivno radi i pri sektoru prekogranične suradnje BiH – Hrvatska – Crna Gora.
"Turizam se razvija veoma brzo, ali je činjenica da još uvijek prevladava stihijski umjesto planskog turizma, a naročito se to odnosi na tzv. vjerski turizam u Hercegovini. Naravno, razvitak kakav god bio, donosi nova radna mjesta, tako da slobodno mogu reći da na prostoru Hercegovine nema nezaposlene kvalificirane radne snage u sektoru ugostiteljstva i turizma. Iznimno je značajna i činjenica da turisti ostavljaju svoj novac na destinacijama na kojima borave i time značajno doprinose ukupnom gospodarskom razvitku mikro destinacije na kojoj borave, ali i široj društvenoj zajednici.
Turizam vrlo značajno utječe na ukupni privredni razvoj naše zemlje, jer smo svjedoci da se infrastruktura u turističkim regijama razvija znatno brže u odnosu na ostali dio zemlje te da u tim regijama praktički nema nezaposlenih osoba, koje mogu i žele raditi u sektoru turizma. Svakako je bitno i to što turisti troše svoj novac na lokalitetima gdje borave, ali plaćajući boravišnu taksu, donose značajna novčana sredstva i ukupnoj privredi BiH. Tu se svakako susrećemo s velikim problemom, poznatim pod imenom „siva ekonomija“, gdje bi „pravna država“ morala dosljednije koristiti svoje mehanizme u cilju eliminacije rada „na crno“ i prikrivanja noćenja turista, čime se izravno oštećuje i državni budžet.
Direktori hotela svakako prvenstveno moraju voditi računa o edukaciji osoblja, koje je u izravnom kontaktu s gostima, jer loš konobar svojim pristupom može „pokvariti“ i najbolje napravljenu hranu, dok pravi konobar može „izvući stvar“, kada nešto baš i nije idealno napravljeno i servirano. Bitno je shvatiti da su ljudi – uposlenici naš najveći resurs, a bez njih ostajemo trajno na razini neiskorištenih potencijala", kaže Primorac.
Destinacijski turizam
Specifičnosti koje može istaknuti za područje cijele BiH su naša očuvana i netaknuta priroda, autohtona jela i pića i vrlo pristupačne cijene, odnosno izvrstan omjer uloženog i dobivenog, gledajući iz kuta turista.
"Ovdje bih istaknuo da nas je kao takve prepoznao i jedan od najpopularnijih svjetskih turističkih portala Lonely Planet, koji nas je za ovu godinu uvrstio na četvrto mjesto prioritetnih turističkih destinacija u Europi, koje bi neizostavno trebalo posjetiti. Iz našeg šireg okruženja, na popisu je samo Istra, koja se nalazi na desetom mjestu, a za nas je uvijek predstavljala pojam turistički razvijene regije. Ovo moramo shvatiti kao veliko priznanje i priliku da konačno napravimo iskorak u smislu predstavljanja regije, kao turističke top destinacije.
Destinacijski turizam podrazumijeva geografski kompaktni prostor, s dovoljno razvijenom turističkom infrastrukturom, u smislu smještajnih kapaciteta i atraktivnim sadržajima, koji privlače turiste. Turistički klaster Hercegovina upravo najveći naglasak i daje na razvitak destinacijskog turizma, a kao sjajan primjer toga razvoja ističem lokalitet vodopada Kravica kod Ljubuškog, koji je praktički postao turistički brend i destinacija koja privlači najviše gostiju u Hercegovini, nakon Međugorja i Staroga grada u Mostaru. Inače, nama u TKH je glavna misao vodilja da naše destinacijske potencijale pretvorimo u resurse, koji će u konačnici postati brend i Hercegovinu pozicionirati na svjetskoj turističkoj karti, kao poželjnu i nezaobilaznu destinaciju, u koju se gosti rado vraćaju.
Za mene je ključni zaključak održane konferencije „Razvoj destinacijskog turizma“činjenica da smo i mi i naše kolege iz Hrvatske i Crne Gore, s kojima surađujemo u oblasti prekograničnog turizma i zajednički apliciramo na različite javne pozive za dodjelu bespovratnih sredstava, došli do potvrde zaključka da turizam ne poznaje administrativne granice i da „umrežavanjem“i zajedničkim nastupima prema ciljanim tržištima, stvaramo preduvjete za lakše „otvaranje“novih tržišta i dovođenje većeg broja stranih turista, što u konačnici svima donosi pozitivne financijske pomake u poslovanju.
Nove turističke destinacije
Mi u TKH svakako ćemo nastaviti s aktivnostima na provođenju obuka i prekvalifikacija za kuhare i konobare, kao trajno deficitaran kadar u ugostiteljstvu. Naravno, sve ovo će puno ovisiti i o sredstvima koja ćemo moći osigurati za ovu svrhu. Svakako ćemo se usmjeriti i na edukacije u oblasti digitalizacije, ali i nastojati što aktivnije promovirati nove turističke destinacije, koje će predstavljati pravo otkriće i osvježenje na hercegovačkoj turističkoj sceni. Ovdje posebno stavljam naglasak na dva lokaliteta na prostoru Zapadnohercegovačke županije – Peć Mlini na prostoru Gruda i Borak na prostoru Širokog Brijega. Radi se o lokalitetima koji su malo poznati široj javnosti, a zahvaljujući dobivenoj bespovratnoj donaciji iz jednog međunarodnog projekta, izgrađuju se vrlo atraktivni turistički sadržaji, koji će sasvim sigurno doprinijeti razvitku destinacijskog turizma, na navedenim lokalitetima.
Kolegama u hotelijerstvu bih poručio da „idu ukorak s vremenom“, prateći trendove u turizmu, da ulažu u edukacije,a naročito u svoje uposlenike, vodeći računa da je ljudski faktor najčešće presudan za sveukupni dojam gostiju, koji su posjetili destinaciju. Uvijek moramo imati na umu da je zadovoljan gost naša najbolja reklama, a kako bismo to postigli, moramo se svakodnevno dokazivati", mišljenja je Primorac.
hubih.sfera.ba
