Iako je za života često bio neshvaćen i kritiziran, što je i sam često isticao, njegova djela su ponovno zaživjela dolaskom informatičke revolucije.
Teza da je medij poruka pojavljuje se 1964. u prvom poglavlju njegove knjige Razumijevanje medija.
„Medij je uvijek novo područje s kojeg se priprema tehnika, primjerice telefon. Poruka telefona nije to što ljudi jedni drugima kažu preko telefona, već to što telefon čini za društvo. To je poruka telefona. On prenosi vijesti bez zastoja. Stvarno značenje medija nije ono što se kaže, već ono što sam medij čini s cijelim društvom“, poručuje McLuhan.
Tezom da je medij poruka, McLuhan, zapravo, ukazuje na to da je potrebno s proučavanja sadržaja prijeći na proučavanje učinka. Smatra da je to osnovna promjena digitalnog doba „u kojem nosimo cijelo čovječanstvo kao svoju kožu“.
Globalno selo je, pak, fraza koja se koristi u medijima, a koju je prvi upotrijebio McLuhan 1960. u spisu Izvješće o projektu i razumijevanju medija. Ovom frazom je, na neki način, predviđen World Wide Web, a veliku ulogu imala je u njegovoj knjizi Gutenbergova galaksija iz 1962. godine.
Doista, predviđanja o usponu „elektroničke međuovisnosti“ prerasla su u stvarnost današnjeg svijeta, iako baš i ne odgovara razdoblju interneta ono što je McLuhan u to vrijeme smatrao pod globalim selom. Tada je televizijski program bio je zajednički okvir za velik dio recipijenata, dok za internet danas ne možemo reći da okuplja mase, jer se one gube na brojnim stranicama i forumima.
Treba napomenuti i to da kraj doba knjiga, kao što se to često tvrdi, McLuhan nikada nije naviještao. Knjige ostaju važne, smatra on, samo se njihova uloga mijenja. I upravo je to bilo njegovo uvjerenje oko medija - niti jedan novi medij neće moći promijeniti ili ukloniti postojeći.
Priredila: Antonela Marinović Musa, mag. nov.
