"Danas, tri četvrt stoljeća kasnije prisjećamo se tog teškog poglavlja hrvatske povijesti te se sjećamo svih žrtava. Za suvremenu Hrvatsku koja je sazdana na slozi i jedinstvu hrvatskog naroda u Domovinskom ratu to je danas moralna obaveza”, rekao je Plenković na početku Vladine sjednice.
Istaknuo je kako ćemo samo trezvenim pogledom na traume iz prošlosti i pijetetom prema svakoj žrtvi moći izgraditi uistinu tolerantno društvo, a to je bila jedna od glavnih političkih oporuka prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, koji je i sam bio sudionik hrvatskog antifašističkog pokreta.
Plenković je podsjetio da je u zapadnoj Europi pobjeda nad fašizmom prije 75 godina bila je ključna za uspostavu demokratskih poredaka koji su u poratnim godinama krenuli putem pomirenja, gospodarskog oporavka i ujedinjenja, kako bi se Europi donio trajan mir i onemogućio bilo kakav budući sukob.
No, upozorio je, u srednjoj i istočnoj Europi kraj Drugog svjetskog rata donio je poraz fašističkog terora i ratnih strahota, ali nije donio demokraciju nego novi totalitarizam, tj. komunizam koji je doživio svoj slom tek padom Berlinskog zida.
Plenković je rekao kako je takva sudbina 1945. godine, nakon sloma NDH, snašla i Hrvatsku, koja je još gotovo pola stoljeća bila lišena slobode i demokracije.
Dok je kraj Drugog svjetskog rata u zapadnoj Europi označio kraj neviđenim ratnim strahotama i fašističkim zločinima, u kojima posebno mjesto ima Holokaust, u Hrvatskoj je svibanj 1945. i sinonim za strašne poratne komunističke zločine.
Tada su deseci tisuća ljudi, razoružanih vojnika poraženih snaga, ali i velik broj civila koji je bježao od uspostave komunističkog režima, od Bleiburga preko Tezna i duž križnog puta, pobijen bez suda i zakapan bez groba.
Plenković je istaknuo da se to događalo i nakon službenog završetka Drugog svjetskog rata, a taj masovni zločin, kao i progoni i uhićenja svih tzv. klasnih neprijatelja i neistomišljenika te represalije prema Katoličkoj crkvi, izazvale su nemir i strah kod velikog djela hrvatskog naroda.
Također, poratni montirani proces protiv blaženog kardinala Alojzija Stepinca, iako je u brojnim navratima glasno ustao protiv svih diskriminacija i osobno spasio brojne Židove i Srbe, dodatno je kompromitirao tadašnju vlast i proklamirana načela pravde, istaknuo je.
Smatra kako je to razlog zašto je danas u Hrvatskoj odnos prema tom bremenitom i slojevitom razdoblju hrvatske povijesti bolan i traumatičan, iako je jasno da je zahvaljujući antifašističkom pokretu i otporu nacizmu Hrvatska iz Drugog svjetskog rata izašla kao pobjednica.
Plenković je poručio kako je na nama danas da na tim temeljima zajedno gradimo europsku Hrvatsku utemeljenu na demokratskim vrijednostima, da zajedno izgrađujemo društvo u kojem se promiče kultura sjećanja, tolerancija i međusobno poštovanje.
"To prije svega dugujemo sebi, a osobito našim mladima kako bismo staloženim pogledom na prošlost i s optimizmom prema budućnosti, neopterećeni, mogli graditi još bolju Hrvatsku", kazao je Plenković.
Večernji list
