Govoreći o tom za jugozapad pa i cijeli jug Hercegovine važnom poslu, Dubravko Vukojević, direktor Poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“ iz Ljubuškog, kaže:

„Sezona se primakla samom kraju, malo je kasnila ove godine zbog onoga leda, smanjen je urod, cijena je manja nego lani, ali pregurat će se nekako. Proglašena je elementarna nepogoda, nešto će biti štete, što će pomoći poljoprivrednicima. U cjelini sezona, k’o sezona, možda malo slabija nego prošle godine, ali uvijek se mi vraćamo na ono – kleto lani, tako i ove godine“, kaže Vukojević te na upit – je li izvoz spasio sezonu nastavlja:

„Gledajte, i sada dosta krumpira ide u izvoz. Što je spasilo sezonu, možda je i led spasio sezonu jer je desetkovao prinose. Najviše je na nas utjecala korona i na slabiju cijenu čak i slabiju prodaju, nema turizma, nema ljudi, restorani jedno vrijeme bili zatvoreni… Sve se urotilo ove godine protiv poljoprivrednika, trebao u ovoj situaciji preživjeti.

Govoreći o urodu kojeg je na otvorenom, kreirao kasni mraz, direktor Vukojević kaže:

„Ja mogu navesti svoj primjer. Na jednoj njivi lani sam iskopao 7,5 tona, a ove godine 3,5 tone! Nije svaka njiva takva, da se razumijemo, ima i približnih prinosa, ali urod je zavisno od područja, manji za 40 do 60 posto. Ima ljudi koji pričaju bajke, pričaju priče, ali urod je sigurno 40 do 60 posto manji“.

Kad je plasman u pitanju Vukojević je slikovit:

„To je klasika, veletržnica u Čapljini, iz Čapljine dalje. Izvoznici su odradili dobar posao, a da nije bilo korone, tek bi onda bio pravi posao. Ako se na ovu godinu toliko izvezlo, sad možemo zamišljati što bi bilo da je u Hrvatskoj 1,5 milijun turista, a kod nas u BiH, pola milijuna. Mislim da bi to bila godina za pamćenje.

-Budućnost proizvodnje ranog krumpira na jugu Hercegovine, Zadruga ima 182 kooperanta?

-Dobili smo na korištenje sabirno-distributivni centar, još tu ima nekih dorada, ali to ćemo riješiti u hodu. Mislim da je to jedan iskorak koji će donijeti poticaj proizvodnji. Pošto je ova sezona pri kraju sad imamo dovoljni vremena da oformimo stručan tim koji će voditi taj posao, uvezati proizvodnju i plasman. Imamo dovoljno vremena da se valjano pripremamo, a već iduće sezone očekivati je prve rezultate.

Za trenutačnu cijenu 0,35 do 0,40 KM, na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima, te način obrade, proizvođači drže da nije rentabilna. U takvoj situaciji većina će preostali rani krumpir izvaditi i skladištiti, dok se cijena kako kažu – ne oporavi. Za dopunu priče o sezoni ranih krumpira treba napomenuti da se prvi rani krumpir iz plastenika, tržio i po cijeni od 2 KM, pa čak i više.

 Dušan Musa/Radio Čapljina