Danas se brine o tri stotine pčelinjih društava, gdje su dvije stotine proizvodne, a stotinu ih koristi kao pomoćne.
Kaže kako od pčela svakodnevno nešto nauči, a najviše ga impresionira njihov red, rad i disciplina.
Kažete kako volite učiti od pčela. Koja vam je najdraža lekcija?
Njihov raspored rada, gdje se obaveze određuju spram pašnih prilika i predstavljaju jedno savršenstvo koje funkcionira odlično. U svakoj dobi, od prvog dana kada izađe pa dok ne ugine, pčela ima svoj dio posla. Tako na primjer mlada pčela, koja je kućna pčela, ima obavezu čistiti, hraniti ličinke i radi vosak. Međutim, u vrijeme medenja i ta mlada pčela zajedno s ostalima ide donosit med, a noću radi ostale poslove.
Naveli ste kako košnice prebacujete radi ispaše na druge lokacije. Kako pčela prepoznaje svoju košnicu u novoj sredini?
Ove godine sam košnice selio na ispašu četiri puta. Složim ih na kamion i prevezem na lokaciju gdje im je u tom razdoblju ispaša najbolja. Nakon što promijene lokaciju stanovanja, ulaz u košnicu prvi i drugi dan prepoznaju po mirisu. Od trećeg dana ulaz pronalaze na osnovu magnetnih silnica i Sunca. Pčela prepoznaje je li okrenuta prema jugu ili sjeveru u odnosu na Sunce. Moram naglasiti kako je posljednjih godina pčela ugrožena i po tom pitanju, jer njenu orijentaciji u prirodi ometaju mnogobrojni releji.
Veliki je broj problema s kojima se suočavaju pčelari u BiH. Pored virusa koji prijeti opstanku pčela širom svijeta, u BiH uzgoj i opstanak pčela otežavaju i mnoge administrativne barijere. Kako se nosite s tim?
Konstantno ukazujemo na to koliko je važan uzgoj pčela i naglašavamo da gdje god pčela dođe možemo imati samo pozitivne efekte, da ona oplemenjuje prirodu i ne pravi nikakvu štetu. Pokušavamo nadležnima pojasniti kako, kada pčelari nešto traže za sebe, samo deset posto od toga ide pčelarima, a sve ostalo ostaje u prirodi.
Danas je najteže je govoriti onima koji ne žele slušati… jer u vrijeme kada broj pčela opada, u BiH raste broj administrativnih normi koje otežavaju njihov uzgoj.
Iz vaše priče se može zaključiti kako i pčelar mora biti jednako vrijedan kako bi svojim korakom sustigao red, rad i disciplinu pčelica?
Da, to svakako. Potrebno je uložiti jako puno ljubavi, truda, znanja i brige u ovaj posao da bi u konačnici mogli uživati u plodovima, kako pčelinjeg tako i vlastitog truda. Kada sam se počeo baviti pčelarstvom, imao sam mnogo više energije ali ne i iskustva, danas mi stećeno znanje i dugogodišnje iskustvo pomažu izaći na kraj i s poteškoćama s kojima se suočavaju pčelari diljem BiH, pa i svijeta.
Posljednjih godina se mnogo priča o ugroženosti pčela i upitnosti njihovog opstanka. Što vi mislite o tome?
Pčela je opstala i u gorim uvjetima, iskreno se nadam da će opstati i u ovim danas. Naći će ona način da se izbori s mnogobrojnim nedaćama.
Čovjek je taj koji još uvijek ima mnogo toga naučiti. Učiti od pčela - To je prava stvar.
Tanja Cerić/mionama.ba
