Andrija Čuljak iz Klobuka kod Ljubuškog, jedan od povrtlara koji je tijekom vremenski nepovoljne druge polovine zime i nepunog prvog proljetnog mjeseca uspio uzgojiti rani krumpir, ranu isporuku popratio je riječima:

Spremni za tržište

– Nešto sam u plastenicima grijao, nešto “pjenom” – agrifolija, pokrivao, a pogodno je i područje na kojem sadim, prisojna strana, tako da imam dosta dobre krumpire i na otvorenom. Uspio sam ih zaštititi od mraza, nadam se da ga više neće biti, pa će za najdalje petnaestak dana i oni biti spremni za tržište. Na upit kako je uspio organizirati proizvodnju s obzirom na enormna poskupljenja repromaterijala – umjetnog gnojiva, goriva…, kazao je: – Posadio sam, kao i obično, tridesetak duluma (tri hektara, nap. a.). Mi proizvođači ne čekamo sezonu kako bismo kupovali gnojivo i ostali repromaterijal pa, kako sam prošlogodišnji urod rješavao, tako sam se spremao za novu sezonu. Recimo, umjetno gnojivo imao sam spremljeno prije velikih poskupljenja. Srećom, sjemenski krumpir nije puno poskupio, pa se nekako taj dio pokrio. Ako se ovako nastavi, problem će biti iduća sezona – zaključuje ovaj za južnohercegovačke prilike veliki proizvođač povrća, koji uz krumpire sadi i kupus te druge kulture.

Egipatski krumpir

Uglavnom, nakon što se mjesecima jelo njemački, manje francuski, a u novije vrijeme mladi egipatski krumpir, konačno je stigao i rani domaći. Za sada je u ponudi krumpir iz plastenika s područja Čapljine, Ljubuškog i Stoca, a za očekivati je da će za nepunih mjesec dana domaćih krumpira konačno biti dovoljno, čime će se supstituirati enormni uvoz ovoga povrća. Na tržištu bi se uskoro mogao naći i poznati ljubuški rani krumpir koji je posljednjih godina brendiran. Članovi Poljoprivredne zadruge “Plodovi zemlje” iz Ljubuškoga zasadili su, kao i prethodne godine, oko 350 hektara krumpira koji bi se mogao prodavati za 2 KM po kilogramu. Ipak, za domaće poljoprivrednike jedan od glavnih problema je nemilosrdna konkurencija na tržištu.

Dušan Musa / Večernji list