„Pčele su tijekom proljeća donijele određenu količinu kvalitetna meda s prostora Hercegovine te su izuzetno dobro razvile pčelinje zajednice. Nemalim prinosom osobito se mogu pohvaliti pčelari koji su tijekom svibnja pčele selili na bagremove paše, iako su sljedeći mjeseci donijeli veliku sušu koja se dobrano odrazila na vrijesak, medonosnu biljku od koje, uz kadulju i draču, imamo najbolje domaće medove“, rekao je Bilić za Dnevni list.

Među dobrim vijestima pojavila se i ona loša, o lažnom medu na bh. tržištu, opasnom po zdravlje ljudi.

„Prodaja lažnog meda češća je u sezonama kada se vrca veća količina ovog proizvoda. Prodavači koriste ovakve situacije za lakši uvoz meda loše kvalitete, boje i gustoće, a onda ga po manjoj cijeni prodaju potencijalnim kupcima. Koristim ovu priliku da upozorim sve one koji kupuju med, da to čine kod domaćih proizvođača, čije se cijene kreću oko 20 do 30 KM. U slučaju da prepoznate lažni med, nemojte se ustručavati podnijeti prijavu nadležnim institucijama“, naveo je Bilić.

Spomenuo je i jedan od najučinkovitijih primjera kako med možemo testirati kod kuće.

„Poželjno je okrenuti staklenku, prilikom čega se balon mora lagano pomicati prema vrhu, kao kugla. Ako se zračni balon ne pomiče, riječ je o lažnom medu. Ovakvi proizvodi obično nemaju intenzivan miris i prorijeđeni su“, istaknuo je naš sugovornik.

O problemu lažnog meda, kako pišu mediji, oglasila se i inspekcija. Navode da je tijekom sedam mjeseci u ovoj godini obavljeno više od 100 kontrola na području Federacije BiH.